civilno društvo naspram ekonomije i države? (ulomak iz J. L. Cohen i A. Arato, Civil Society and Political Theory)

Korištenjem trodijelnog modela ekonomije, civilnog društva i države uklanjamo gotovo definicijsku vezu (kod Hegela, a još više kod Marxa) između kapitalističke ekonomije i modernog civilnog društva. … Pojam civilnog društva kojega branimo razlikuje se od Hegelovog modela u tri bitna vida. Prvo, pretpostavlja diferenciraniju društvenu strukturu. Nasljedujući Gramscija i Parsonsa, pretpostavljamo diferencijaciju civilnog društva ne […]

Hegel: igra sila, nadosjetilni svijet i prirodni zakon? (ulomak iz Robert Brandom, The Sense of Trust)

Trideset i četiri paragrafa Sile i razuma, trećeg i završnog poglavlja [prvog] dijela Fenomenologije duha [naslovljenog] Svijest, među najzagonetnijima su, ali i među najvažnijima u knjizi. Jedna od zagonetki koja se odmah pojavljuje tiče se teme prve trećine toga poglavlja: što je sila [Kraft]? … Kako razumjeti ulogu „sile“ u prijelazu od svijesti koja svoje […]

druge od Sokrata: Diotima i Ksantipa?

Mada izrijekom kaže da žene načelno mogu imati iste sposobnosti kao muškarci (doduše uz ogradu, koja je razumljiva s obzirom na ono što se u to doba moglo empirijski primijetiti, da su neke od tih sposobnosti rjeđe kod žena), malo je žena kod Platona. Dvije se ističu, Diotima i Ksantipa. Obje su, svaka na svoj […]

ljudi po naravi teže znanju? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(sedmi zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) „Svi ljudi teže znanju po naravi.“ (Aristotel, Metafizika A, 980a) Neposredno prije nego se pozvao na taj slavni početak Aristotelove Metafizike Marijan Cipra u Uvodu Metamorfoza metafizike navodi Heideggera koji pak navodi Hegela, kako je za zdrav razum filosofija „izokrenuti svijet“. Naš bi naslovni navod doista […]

fizikalizam okončava u platonizmu? (ulomci N. Sesardića i W. v. O. Quinea)

Do sada je [u razmatranjima o fizikalizmu] uglavnom bilo riječi o problemima u vezi s ujedinjavanjem znanosti koji su se odnosili na biologiju i psihologiju i njihovu navodnu autonomiju i nesvodivost na fiziku. Ali ima problema i sa strane fizike – nauke koja treba služiti kao baza ujedinjavanja ostalih znanosti. … Vrlo ozbiljnu teškoću za […]

2 ili 1, dvojba ili zajedništvo? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(šesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Mada je predmet Metamorfoza metafizike „grčka filosofija do Aristotela“, svijest o vlastitom povijesnom položaju navodi Marijana Cipru da započne onim što „poznaje svaki početnik filosofije“, a što je počelo, po mnogima i početak, filosofije našega razdoblja, novog vijeka. Descartes, znamo, započinje radikalnom dvojbom: što ako je […]

platonizam i Proslov Evanđelja po Ivanu? (ulomak iz Ivan Miroshnikov, The Gospel of Thomas and Plato)

Da bismo stekli bolji uvid u Ivanov Proslov moramo prepoznati činjenicu da je njegov pisac usvojio određene pojmove iz platoničke metafizike. Četiri glavne dodirne točke između Ivanovog Proslova i platonizma jesu: suprotstavljanje bitka i bivanja [postajanja], pojam Logosa, metafizika prijedloga i pojam istinskog svjetla. 1. Suprotnost bitka i bivanja Ivanov Proslov naglašeno suprotstavlja Logos i […]

filosofija i objava? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(peti zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) [P]romišljanje odnosa filozofije i duha kršćanstva preduvjet [je] svakom daljnjem filozofiranju poslije razdoblja grčke filozofije. (MM, 8.) To je glavni razlog (kako ga Marijan Cipra navodi u naknadnom Predgovoru) nedovršenosti planiranog četverodijelnog projekta Metamorfoza metafizike. Kršćanska objava po svom povijesnom mjestu slijedi nakon grčke filozofije. Ona […]

metafizika i etika? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(četvrti zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) Mada se u Metamorfozama metafizike izvorno (1978.) riječ etika jedva i spominje, u kasnijem Predgovoru drugom izdanju iz 1997. stoji zahtjev „svakoj suvremenoj metafizici“ da „bude prije svega etika“, odnosno jedno shvaćanje telosa povijesti metafizike iz koga se može zaključiti da je Marijan Cipra MM vidio […]

bitak, logos, um, dobro, ideja, mišljenje mišljenja – a gdje je ljubav? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(treći zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) U Predgovoru drugom izdanju Metamorfoza metafizike iz 1999. Marijan Cipra je prvi put objavio da se radi o nedovršenom projektu, i da je ona knjiga koja je objavljena pod tim naslovom 1978. planirana kao tek prva od četiri. Prvi razlog nedovršenosti jest to što je „već […]