filosofija i objava? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(peti zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) [P]romišljanje odnosa filozofije i duha kršćanstva preduvjet [je] svakom daljnjem filozofiranju poslije razdoblja grčke filozofije. (MM, 8.) To je glavni razlog (kako ga Marijan Cipra navodi u naknadnom Predgovoru) nedovršenosti planiranog četverodijelnog projekta Metamorfoza metafizike. Kršćanska objava po svom povijesnom mjestu slijedi nakon grčke filozofije. Ona […]

metafizika i etika? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(četvrti zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) Mada se u Metamorfozama metafizike izvorno (1978.) riječ etika jedva i spominje, u kasnijem Predgovoru drugom izdanju iz 1997. stoji zahtjev „svakoj suvremenoj metafizici“ da „bude prije svega etika“, odnosno jedno shvaćanje telosa povijesti metafizike iz koga se može zaključiti da je Marijan Cipra MM vidio […]

bitak, logos, um, dobro, ideja, mišljenje mišljenja – a gdje je ljubav? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(treći zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) U Predgovoru drugom izdanju Metamorfoza metafizike iz 1999. Marijan Cipra je prvi put objavio da se radi o nedovršenom projektu, i da je ona knjiga koja je objavljena pod tim naslovom 1978. planirana kao tek prva od četiri. Prvi razlog nedovršenosti jest to što je „već […]

Cipra contra Hegel: periodizacija povijesti filosofije? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(drugi zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) Problem periodizacije filozofijske povijesti u njenoj cjelini i po pojedinim njenim epohama, otkad se ovaj problem s buđenjem historijske svijesti pojavio, bio je i ostao kamen spoticanja za svako povijesno mišljenje filozofije. Ovaj problem na zadovoljavajući način ne može riješiti niti a posteriorno prosuđivanje na osnovu činjeničnog »materijala« […]

razdoblja? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(prvi zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) Metamorfoze metafizike bile su prvotno zamišljene kao tetralogija. Svakom od četiriju naznačenih razdoblja filozofije odgovarala bi zasebna knjiga. Na taj način dobili bismo četiri djela, posvećena grčkoj metafizici, patrističko-helenističkoj metafizici, srednjovjekovnoj metafizici i novovjekovnoj metafizici samosvijesti. (MM, 2. izdanje, str.7.) Tako započinje Predgovor drugom izdanju Metamorfoza […]

čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike

zlata jer oni tražeći zemlju mnogu preruju i pronađu malo (Heraklit, fr. 22., preveo: I. Mikecin) Tako sam i ja “mudroslovlje” 20+ godina “s marom proučavo, a jadna ostadoh budala što zna koliko je i znala”. 🙂 Ali jedan grumen kojeg nađoh na početku još mi sjaji, pa je krajnje vrijeme da zagrizem u nj, […]

memealogija filosofije?

za Franju Tušeka(杜鹏飞) Filosofsko pitanje „što je to filosofija“ ima, kao i mnoga druga filosofska pitanja, mnoštvo međusobno nesuglasnih odgovora. Za potrebe ovoga teksta sve ne-povijesne definicije stavljam u istu skupinu: kod njih se određuju stanovite značajke nužne da bismo nešto smatrali filosofijom. Prema takvim bi definicijama u bilo kojoj ljudskoj kulturi – npr. u […]

scijentizam kao zadnja ideologija?

Rječnička definicija scijentizma je: ideologija koja izdiže znanost iznad ostalih tumačenja života; izdizanje prirodnih nad društvenim znanostima; … pretjerano povjerenje u metode prirodne znanosti koje se primjenjuju u svim područjima istraživanja (npr. u filozofiji, društvenim i humanističkim znanostima)… Scijentizam je osobito bio raširen u XIX. st., kada je isticao vjeru u napredak znanosti i postizanje […]

Amerika i svjetski građanski ratovi? (ulomci Erica Hobsbawma, Dana Dinera i Andrewa Bacevicha)

Dvadeseto stoljeće bilo je najubilačkije u zabilježenoj historiji. Ukupan broj smrti prouzročenih ili povezanih s ratovima procijenjen je na 187 milijuna, što odgovara više od 10% ukupnog svjetskog stanovništva 1913. Uzmemo li da je započelo 1914., to je bilo stoljeće skoro pa neprekinutog rata … kojim su dominirali svjetski ratovi… Razdoblje od 1914. do 1945. […]

polazišta spoznajne teorije? (ulomak iz Rudolf Steiner, Wahrheit und Wissenschaft)

Na početku spoznajnoteorijskih istraživanjā … valja odbaciti sve što već samo pripada u oblast spoznavanja. Spoznaja je nešto nastalo putem čovjeka, nešto nastalo kroz njegovu djelatnost. Ako se spoznajna teorija zbilja treba objašnjavajući protezati na cijelu oblast spoznavanja, onda za polazište mora uzeti nešto što je tom djelatnošću ostalo posve nedirnuto, štoviše, nešto otkud sama […]