aisthesis-empeiria-tehne-episteme-…-sofia? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes)

nastavak na theoria? Da bi se približio Aristotelovoj sofia Heidegger se okreće prvoj knjizi Metafizike. Tu se put prema sofia gradi postupnim rangiranjem razina razumijevanja koje okončava u čistom theorein. Razine koje prethode su aisthesis (”sjetilno opažanje”), empeiria (”iskustvo”), tehne, episteme. Zato što je sofia određena kao čisto theorein, Aristotel u prvoj rečenici Metafizike započinje […]

theoria?

nastavak na fronesis? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes) Heidegger na početku predavanja o Platonovom Sofistu razmatra Aristotelovu podjelu načina aleteheuin/”razabiranja istine”/raskrivanja iz šeste  knjige Nikomahove etike. Aristotel navodi pet načina “istinovanja”: episteme, tehne, fronesis, sofia i nous. Za objasniti prva tri (naime znanost, tehniku i razboritost) Heideggeru je trebalo dvadesetak stranica (poglavlja §6., §7. […]

politički analitičar Aristotel iz Stagire o ulasku Republike Hrvatske u EU?

Povodom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, redakcija Zareza je zamolila Aristotela, sina Nikomahova, Stagiranina, filosofa i znanstvenika umrloga u Ateni prije 2335 godina, za kraći komentar.

Ogled o blaženstvu, Zarez, #362, 4. srpnja 2013.: http://www.zarez.hr/clanci/ogled-o-blazenstvu

fronesis? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes)

[nastavak na tehne? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes) Ako u naše doba znanost (Aristotelovo episteme) raskriva istinu o svijetu, a tehnologija s jedne strane, i razne psihološke ”tehnike” s druge (Aristotelovo tehne) vode poboljšanju ljudskog života, ima li još danas mjesta za daljnje načine raskrivanja istine (aletheuin)? Aristotel ih je imao još tri. Prvi […]

tehne? (uz ulomak iz Aristotel, Nikomahova etika i Martin Heidegger, Platon: Sophistes)

[nastavak na episteme? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes)] Umijeće (tehne) je isto što i tvorbena sposobnost koja je istinski prema razumu. Svako se umijeće bavi nastankom, naime: iznalaženjem i razmišljanjem kako da postane štogod od onih stvari koje mogu i biti i ne biti, i kojima je počelo u tvorcu, a ne u tvorevini. […]

episteme? (uz ulomak iz Aristotel, Nikomahova etika i Martin Heidegger, Platon: Sophistes)

[nastavak na aletheia? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes)] Već prije rekosmo kako postoje dva dijela duše, jedan koji je razuman i drugi koji je nerazuman. Sad na isti način valja razlučiti i u dijelu koji je razuman. Nek se pretpostavi da ima dva dijela u tome koji je razuman — jedan kojim promatramo ona od […]

aletheia? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes)

Jedno od poznatijih mjesta Heideggerove filosofije je njegovo neuobičajeno prevođenje grčke riječi za ”istinu”,  a-letheia, na doslovan način kao ”ne-skrivenost”. U predavanjima o Platonovom Sofistu iz zimskog semestra 1925. (izvornik ovdje, engleski prijevod ovdje) Heidegger naglašava razliku između grčkog poimanja ”ne-skrivenosti” i ”istine” kao svojstva suda. (Prijevod je moj, na brzinu i više s engleskog, samo za potrebe […]

rođenje Europe iz duha filosofije?

Danas uistinu malo tko zna što je zapravo Europa – naravski, Europa u duhovno-povijesnom, ne samo zemljopisnom smislu. Štoviše, malo tko uopće i pita o genuinom određenju Europe, o njezinoj idealnoj slici, najvišim njezinim možnostima. Svi ponajprije pomisle na aktualni politički realitet Europe koja razbija glavu brigom oko zajedničkog europskog tržišta, pa mnogi poistovjećuju Europu […]

Heidegger: do Platona preko Aristotela? (ulomak iz Drew Hyland, Questioning Platonism)

„Heidegger je naglašavao da kad nastojimo ponovno shvatiti grčke izvore filosofskih i znanstvenih pojmova koji su nam vremenom i ponavljanjem postali samorazumljivi i stoga prazni, tad ne činimo nešto što je odvojeno od nas ili naprosto prošlo. Kao izvor pojmova koje i nastavljamo koristiti Grčki iskoni još uvijek imaju učinka na naše razumijevanje svijeta. Istraživanje izvora naše filosofije i znanosti je stoga jedan način na koji dolazimo do boljeg samorazumijevanja.“ (Catherine Zuckert, Postmodern Platos) U skladu s tim, Heidegger se u doba neposredno pred pisanje svoga glavnog djela intenzivno bavio Platonovim dijalogom Sofist. Pripremajući ono što je u SuZ nazvao ”destrukcijom” naslijeđene ontologije, Heidegger se okrenuo tekstu u kojem je ta ontologija, činilo se, početno uspostavljena. Pritom je presudna Heideggerova odluka da Platona čita preko Aristotela.

vid? (ulomci iz A. Vučković, Dimenzija slušanja u Heideggera i D. Barbarić, S puta mišljenja)

Početak filozofije podudara se s neospornom prednošću vida pred svim drugim osjetilima. Dokaz toga su riječi koje je grčka misao izabrala s predfilozofskog terena  za svoje riječi-nositeljice. Riječi koje još i danas vladaju mišljenjem potječu iz područja vezanog za gledanje. Tako Homer rabi riječi kao što su eidenai što znači vidjeti, opaziti, zamijetiti, uvidjeti, razmotriti; […]