dvopreg iz Fedra?

Carl Sagan je 1986. pisao o tada aktualnom neuroznanstvenom modelu “trojednog mozga” kojega je usporedio manje s Freudovim trostrukim modelom psihe a više s Platonovim mitskim opisom duše iz Fedra. Model trojednog mozga slijedi iz studija komparativne neuroanatomije i ponašanja. Ali iskrena introspekcija nije nepoznata u ljudskoj vrsti, pa bismo, ako je taj model ispravan, […]

osovinsko razdoblje? (ulomci B. Hamvasa i K. Jaspersa)

Izgleda da os povijesti leži oko godine 500. prije Krista, u duhovnom procesu koji se dogodio između 800. i 200. [god. pr. Kr.]. Tu leži najdublji rez povijesti. Nastao je čovjek s kakvim živimo do danas. To razdoblje se kratko naziva „osovinskim razdobljem“. U tome su razdoblju sabrane iznimnosti: – u Kini su živjeli Kung-ce […]

ne mogu se jesti tripice i istodobno čisto živjeti? (ulomci Jean-Jacquesa Rousseaua, Béle Hamvasa i Henryja Davida Thoreaua)

Sigurno je da su veliki mesoljupci okrutniji i nasilniji od ostalih ljudi; to se opazilo u svako doba i posvuda. … Svi su divljaci okrutni, a na to ih ne navodi njihova moralnost, ta okrutnost izvire iz njihove hrane. U rat idu kao u lov, i s ljudima postupaju kao s medvjedima.  … Veliki razbojnici […]

originalnost ili univerzalnost? (ulomak iz Béla Hamvas, Scientia sacra)

Tako (Heidegger) na primjer u jednom pismu Karlu Jaspersu sebe napola u šali uspoređuje sa stražarem u muzeju velike filosofije, čija je jedina briga paziti na to da ”zastori na prozorima budu razvučeni i navučeni na ispravan način, da bi malobrojna velika djela predaje za slučajno pridošloga promatrača posjedovala neko donekle pravo osvjetljenje”. A godinu poslije piše Elizabeti Blochmann: ”Što snažnije dospijevam u vlastiti rad, to sigurnije bivam svaki put prinuđen natrag u veliki početak kod Grka. I često se kolebam nije li bitnije odustati od svih vlastitih pokušaja i djelovati jedino na tome da nam taj svijet stane pred oči, ne tek za puko preuzimanje, nego u svojoj pobuđujućoj veličini i obaveznosti.”

inicijacija? (ulomci Platona, B. Hamvasa, P. Sloterdijka i D. Hütwohla)

Sokrat priznaje u Gozbi da mu je sve što zna o erosu prenijela Diotima tijekom inicijacije. Odatle slijedi pikantni nalaz da evropski filozof dušom i tijelom u najodlučnijim stvarima nije vjerovao u argumentaciju nego u inicijaciju. … U porođajnim mukama žena nastupa samo dio muka koje se uspostavljaju onda kad se u tjeskobi svijesti odraslih muškaraca donošenje […]

kako nastaje dvoje? (ulomci Platona, B. Hamvasa, R. Steinera, G. Vlastosa i Ž. Markovića)

Naravno, može nas začuditi (začudimo se, začudimo se! 🙂 ) da Sokrata/Platona čudi nešto tako jednostavno kao što je 1 +1 = 2. Netko će pomisliti ”eh, ti filosofi su baš poput žena, stalno vide probleme tamo gdje ih nema”. Ali radi se o čudu organskog spajanja i razdvajanja. Kad dvoje u ljubavi postanu jedno (”budite jedno tijelo” kažu u Crkvi, a Platonov mit iz Symposija je dovoljno poznat), zar ta jednačba ne postaje neka čudna 1 + 1 = 1? I ako se iz tog zbiranja dvoje u jedno rodi novi život, nije li tad na neki način valjano i 1 + 1 = 3? Prije svog glasovitog ”bijega/okreta u pojmove” mladi (tada još heraklitovac) Platon bio je pogođen začudnošću organskog bivanja.

svi koji su ikada zbiljski shvatili što je postojanje znali su da je ono igra? (ulomak iz Bela Hamvas, Kršćanstvo)

IV. 37.  …  Igra jest besciljni i slobodni razum čija je težina u njemu samom. Svi koji su ikada zbiljski shvatili što je postojanje, znali su da je ono igra. Vedanta, Čuang-ce, Heraklit, kabala, Böhme, Nietzsche. Igra je djelatnost koja ostaje u sebi i potpuno i bez ostatka iscrpljuje postojanje. (Rad je koruptna igra.) I. 24. U ljudskom se životu […]

budnost? (ulomci Heraklita, Bele Hamvasa i Igora Mikecina)

onim bdijućima jedan je i zajednički svijet a od onih lijegajućih svaki se u svoj odvraća mnogoukost umu ne uči Heraklit, fragmenti 89. i 40., preveo: Igor Mikecin, u Igor Mikecin, Heraklit, Zagreb 2013., str. 265. i 303. Riječ Veda potječe iz vidya i u vezi je s latinskim videre, što otprilike znači … vidjeti. … […]