dvopreg iz Fedra?

Carl Sagan je 1986. pisao o tada aktualnom neuroznanstvenom modelu “trojednog mozga” kojega je usporedio manje s Freudovim trostrukim modelom psihe a više s Platonovim mitskim opisom duše iz Fedra. Model trojednog mozga slijedi iz studija komparativne neuroanatomije i ponašanja. Ali iskrena introspekcija nije nepoznata u ljudskoj vrsti, pa bismo, ako je taj model ispravan, […]

osovinsko razdoblje? (ulomci B. Hamvasa i K. Jaspersa)

Do otprilike šestote godine prije našeg računanja vremena ljudska je povijest kontinuirano povezana; tada, za jedne ili dvije ali nikako ne više od tri generacije vrijeme se mijenja. Zastor koji se gotovo rukama može opipati razdvaja doba koje prethodi i koje slijedi šeststotu godinu; to što je prema nama, ispred je zastora i jasno je; […]

ne mogu se jesti tripice i istodobno čisto živjeti? (ulomci Béle Hamvasa i Henryja Davida Thoreaua)

Razbijam glavu o novoj formulaciji zdravlja dok zagrizam krušku. Odmah počinjem graditi način života od čistih, manje čistih i nečistih jela. Posve čista i stoga hijeratička jela jesu: kruh (pšenica, raž), gris, riža, med, mlijeko, vino, maslac, ulje; od voća ponajprije jabuka, grožđe, orah, trešnja, naranča, limun, onda salata, luk, rajčica, paprika. Već su manje […]

originalnost ili univerzalnost? (ulomak iz Béla Hamvas, Scientia sacra)

Tako (Heidegger) na primjer u jednom pismu Karlu Jaspersu sebe napola u šali uspoređuje sa stražarem u muzeju velike filosofije, čija je jedina briga paziti na to da ”zastori na prozorima budu razvučeni i navučeni na ispravan način, da bi malobrojna velika djela predaje za slučajno pridošloga promatrača posjedovala neko donekle pravo osvjetljenje”. A godinu poslije piše Elizabeti Blochmann: ”Što snažnije dospijevam u vlastiti rad, to sigurnije bivam svaki put prinuđen natrag u veliki početak kod Grka. I često se kolebam nije li bitnije odustati od svih vlastitih pokušaja i djelovati jedino na tome da nam taj svijet stane pred oči, ne tek za puko preuzimanje, nego u svojoj pobuđujućoj veličini i obaveznosti.”

inicijacija? (ulomci Platona, B. Hamvasa, P. Sloterdijka i D. Hütwohla)

Sokrat priznaje u Gozbi da mu je sve što zna o erosu prenijela Diotima tijekom inicijacije. Odatle slijedi pikantni nalaz da evropski filozof dušom i tijelom u najodlučnijim stvarima nije vjerovao u argumentaciju nego u inicijaciju. … U porođajnim mukama žena nastupa samo dio muka koje se uspostavljaju onda kad se u tjeskobi svijesti odraslih muškaraca donošenje […]

svi koji su ikada zbiljski shvatili što je postojanje znali su da je ono igra? (ulomak iz Bela Hamvas, Kršćanstvo)

IV. 37.  …  Igra jest besciljni i slobodni razum čija je težina u njemu samom. Svi koji su ikada zbiljski shvatili što je postojanje, znali su da je ono igra. Vedanta, Čuang-ce, Heraklit, kabala, Böhme, Nietzsche. Igra je djelatnost koja ostaje u sebi i potpuno i bez ostatka iscrpljuje postojanje. (Rad je koruptna igra.) I. 24. U ljudskom se životu […]

budnost? (ulomci Heraklita, Bele Hamvasa i Igora Mikecina)

onim bdijućima jedan je i zajednički svijet a od onih lijegajućih svaki se u svoj odvraća mnogoukost umu ne uči Heraklit, fragmenti 89. i 40., preveo: Igor Mikecin, u Igor Mikecin, Heraklit, Zagreb 2013., str. 265. i 303. Riječ Veda potječe iz vidya i u vezi je s latinskim videre, što otprilike znači … vidjeti. … […]