
Odlučih se malo ozbiljnije pozabaviti trostrukošću mišljenje-osjećanje-htijenje, a u vezi s trostrukošću vremenskih “dimenzija” prošlost-sadašnjost-budućnost, pa nanovo čitam odgovarajuće odjeljke Heideggerovog “Bitka i vremena”.
Odlučih se malo ozbiljnije pozabaviti trostrukošću mišljenje-osjećanje-htijenje, a u vezi s trostrukošću vremenskih “dimenzija” prošlost-sadašnjost-budućnost, pa nanovo čitam odgovarajuće odjeljke Heideggerovog “Bitka i vremena”.
Postoji li nešto zapravo ili ne postoji – kojim se kriterijima služimo kad o tome zaključujemo? Što određuje te kriterije?
Nakon pet godina, a povodom “svježeg [zajedničkog] čitanja” Bitka i vremena na forum.hr (http://www.forum.hr/showthread.php?t=1031993), evo i moga čitanja §12 SuZ.
Na pjaceti, forumčiću za izvaninstitucionalno filosofiranje i srodne djelatnosti, čitasmo u razdoblju rujan ’12. – siječanj ’13. knjigu Martin Heidegger, Bitak i vrijeme. Sad su naši zapisi uz to čitanje (neznatno dotjerani) prebačeni i ovdje. Bitak i vrijeme (Sein und Zeit) slovi za jednu od najtežih filosofskih knjiga prošlog stoljeća; istodobno slovi i za jednu od […]
Još jedno pojašnjenje je potrebno uz Vetterov ulomak (https://protreptikos.wordpress.com/2014/10/10/pocetak-filosofije-ulomak-iz-helmuth-vetter-texta-in-contextibus/), a odnosi se na razliku između povijesnog i historijskog, odnosno, uz pojam ”prisvajajućeg ponavljanja”. Radi se o jednoj od ključnih stvari Heideggerovog ”Bitka i vremena”, ovdje u jasnoj interpretaciji Mihaila Đurića.
[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Kako je najavljeno u §9., Heidegger ovdje izvodi razgraničenje analitike tubitka prema antropologiji, psihologiji i biologiji. Treba pokazati, da dodanašnje postavljanje pitanja kao i istraživanja usmjerena na tubitak, uvažavajući njihovu izdašnost u pogledu činjenica, promašuju ono pravo, naime filozofski problem, pa da, prema tome, dokle god ustraju pri tom promašaju, […]
[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Nakon Uvoda (§1.-§8.), u prvom poglavlju (§9.-§11.) Heidegger namjerava razgraničiti egzistencijalnu analizu tubitka od prividno usporednih istraživanja o čovjeku. U §9. izvodi neka pojašnjavanja/preciziranja osnovnih pojmova. Tako kaže da “bit” tubitka leži u njegovoj egzistenciji a pri tome se egzistencija ne može razumjeti na tradicionalan način kao puko […]
[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] 7. A) pojam fenomena Metoda primjerena fundamentalnoj ontologiji je fenomenologija. Heidegger opet obrazlaže kružno, što (već smo vidjeli, a kasnije će to biti još razrađeno) smatra neizbježnim. Dakle: ne možemo uzeti neku naslijeđenu metodu, nego ”iz načina obrade što ga zahtijevaju ‘same stvari’ ” treba oblikovati metodu. A fenomenologija, […]
[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Možda prije nego napišemo nešto o §7. ima smisla pogledati fenomenologiju u akciji. Meni se sviđa jedan izvadak iz Prolegomena za povijest pojma vremena (str. 39.), koji, čini mi se, lijepo pokazuje jednu fenomenološku analizu. Mada je fenomenologija (barem prije SuZ) imala pretenziju nastupati ne-povijesno, ipak je ovdje povijesni kontekst sasvim […]
[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Početak paragrafa 6 nastavlja se na tezu o vremenosti tubitka s time da se sada precizira da se radi o povijesnosti. Njegov bitak nalazi svoj smisao u vremenosti. Ta je pak uvjet za mogućnost povijesnosti kao vremenskog načina bitka samog tubitka, bez obzira na to da li je […]