Zakoni očuvanja – količine gibanja, energije i kutne količine gibanja (zamaha) – nisu naprosto činjenica svijeta, nego slijede iz homogenosti vremena te homogenosti i izotropnosti prostora. Do tog važnog otkrića došla je njemačka matematičarka Emmy Noether, koja se nakratko zainteresirala za fiziku, 1915. otkrila taj ključni teorem i vratila se svojim matematičkim poslovima. Matematički dokaz […]
Slavni fizičar Wolfgang Pauli je 1925. skontao da je ono što nazivamo elektronskom konfiguracijom atoma određeno sa četiri tzv. kvantna broja, od kojih su prva tri cijeli brojevi, a četvrti kvantni broj, koji nas ovdje zanima, može poprimiti točno dvije vrijednosti: ili pozitivnu ili negativnu. Prva tri kvantna broja mogla su se otprilike povezati s […]
Banach – Tarskijev paradoks teorem je iz teorije skupova geometrije i objašnjava proces dobivanja nečega u većoj količini nego s kojom smo započeli. On kaže da ako uzmemo neko tijelo i podijelimo ga na određeni broj skupova te dijelove možemo rotirati, a zatim ispremještati, bez dodavanja sličnih skupova, kako bi stvorili dva identična takva tijela. […]
nagovor na filosofiju 