Aristotelova četiri uzroka u kvantnoj mehanici? (ulomak iz Boris Kožnjak, Eksperiment i filozofija)

Aristotelova četiri ”uzroka” (http://uvod.wordpress.com/2010/03/08/uzrok/) u interpretaciji Borisa Kožnjaka, a u dosluhu s klasicima s tog područja poput Wernera Heisenberga i Davida Bohma, pokazuju se osobito primjerenima za opis neobičnih kvantnih fenomena.

mozak kao prijamnik? (ulomci Davida Bohma i Ruperta Sheldrakea)

Je li mozak možda više nalik prijamniku nego li nekom izvoru misli i spremniku pamćenja? Rupert Sheldrake vjeruje da jest. Nisam siguran da je pamćenje pohranjeno u mozgu. Mislim da je mozak više nalik uređajima koji se ugađaju na frekvenciju predajnika, više nalik TV prijamniku nego li video rekorderu. Sad, to je zapravo znanstveno pitanje, […]

theoria?

nastavak na fronesis? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes) Heidegger na početku predavanja o Platonovom Sofistu razmatra Aristotelovu podjelu načina aleteheuin/”razabiranja istine”/raskrivanja iz šeste  knjige Nikomahove etike. Aristotel navodi pet načina: episteme, tehne, fronesis, sofia i nous. Za objasniti prva tri Heideggeru je trebalo  dvadesetak stranica (poglavlja §6., §7. i §8.), a za objasniti što […]

(ne)red?

Da bi svoje “statističko” objašnjenje pojma entropije učinio zornijim, Ludwig Boltzmann se poslužio metaforom koja je postala uobičajena, o entropiji kao mjeri za nered. Evo je i u gimnazijskim udžbenicima: Zato je u fizici uvedena entropija, veličina kojom se izražava neuređenost sustava… Povećavanje entropije označava povećanje nereda u sustavu. (V. Paar/ V. Šips) Povećanje nereda predstavlja […]

kretanje?

Zenonovi su paradoksi primjeri prodora onoga beskonačnoga (apeiron) u simbolički red. Ipak, sam Zenon ih je zamislio kao dokaze protiv mogućnosti (prostornog) gibanja, i uopće kretanja (promjene, postajanja, bivanja). Jesu li u tom smislu ti paradoksi davno nadiđeni? Uspijeva li nam u potpunosti statičnim simbolima obuhvatiti kretanje? Pretpostavimo da želimo na zastoru reproducirati živi prizor, […]