uzrok ili navika? (ulomak iz Vanda Božičević, David Hume)

Od četiri Aristotelova ”uzroka”, suvremene rasprave bave se prvenstveno eficijentnim, djelatnim uzrokom. Tekuća rasprava o Humeovim gledištima i argumentima, za i protiv, mogla bi pokriti većinu suvremene filosofske rasprave o uzrokovanju.
Ne možemo izravno opažati uzročne veze. Na to je većinsko stajalište uvelike utjecao Hume svojim primjerom djelovanja bilijarskih kugli. Možemo vidjeti gibanja, i promjene gibanja kugli. Možemo vidjeti da jedna kugla dotiče drugu neposredno prije nego se druga započne gibati. Ne možemo vidjeti da postoji uzročna veza između tih dvaju gibanja.
Uzrok i posljedica postoje odjelito i ”um nikad ne opaža neku stvarnu vezu između odjelitih postojanja”. Prema Humeu, u uzročnosti projiciramo svoje uvjetovane osjećaje neizbježnosti na vanjske predmete kao neku nužnost koja počiva u samim predmetima.

jest i treba? (ulomak iz David Hume, Rasprava o ljudskoj prirodi)

Jedna od temeljnih pogrešaka u etici, tzv. naturalistička pogreška, sastoji se u miješanju dviju vrsta iskaza: onih koji kažu da nešto “jest tako i tako”, i onih koji kažu da nešto “treba biti tako i tako”.
Naturalistička – jer “naturalizam” insistira na činjenicama, na “onome što jest”. No, možemo li ikad pronaći u prirodi činjenicu da nešto “treba biti”, ili “ne treba biti”?
Na primjer: “ne treba mučiti druge ljude.” S tim će se gotovo svatko s pravom složiti, pa ipak to nikako nije činjenica – nigdje u prirodi mi ne možemo pronaći to da ne treba mučiti druge ljude.

(klikni na naslov)