Redukcionizam je pretpostavka da se pojave koje su dobro opisane ili objašnjene u jednoj znanosti ili znanstvenoj disciplini zapravo mogu svesti na pojave iz druge znanosti ili druge znanstvene discipline. U fizici su primjeri osobito uspješne redukcije bili svođenje toplinskih pojava na gibanja molekula (odnosno termodinamike na statističku mehaniku), ili svođenje svjetlosnih pojava na elektromagnetske […]
Omiljena hrvatska kafansko-političko-povijesna dvojba – Tito ili Tuđman – notorno pati od uspoređivanja mnogo čega neusporedivog; stoga bih, kao vlastiti doprinos tome lokalnom žanru, predložio da se u raspravu uvede i jedan pojam koji je, čini mi se, primjenjiv na obojicu. Radi se o pojmu „karizmatske vlasti“ kojega je u političke znanosti uveo slavni sociolog […]
Dumézil tvrdi da je značajka većine, ako ne svih, ranih indoeuropskih društava, barem u njihovim najranijim razdobljima, jedna hijerarhijski uređena tročlana društvena organizacija čiji je svaki sloj bio u mitovima i epovima predstavljen po jednim njemu prikladnim skupom bogova i heroja. Ti društveni slojevi, koji su uključivali, redom prvenstva, svećenički sloj, ratnički sloj i stočarski-uzgajivački […]
Trideset godina od slobodarskog Događaja pada komunističkih režima u Srednjoj i Istočnoj Europi anti-komunizam nije onako samorazumljiva pozicija uljuđenog građanina kako bi trebao biti (i kako je to npr. anti-fašizam). Stoga još jedan pogled na Lenjina i lenjinizam/staljinizam.
Čovjek je Samosvijest. Svjestan je sebe, svjestan svoje ljudske stvarnosti i svojega ljudskog dostojanstva, i to je ono čime se bitno razlikuje od životinje, koja ne prelazi razinu običnog Samoosjećaja. Čovjek postaje sebe svjestan u trenutku kada – »prvi« put – kaže: »Ja«. Razumjeti čovjeka shvaćanjem njegova »porijekla« znači, dakle, razumjeti porijeklo riječju objavljenog Ja. No, analiza […]
Svatko zna da pojam fašizam označava određene totalitarne nacionalističke režime u europskim zemljama nastale u desetljećima nakon Velikog rata a okončale uglavnom krajem Drugog svjetskog rata, uz nekoliko (blažih) iznimki koje su svoj kraj dočekale sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Ali budući da se taj pojam koristi i za pojave neovisne o tim konkretnim režimima, postavlja […]
U pojmovnoj zbrci oko “neoliberalnog kapitalizma” jedno značenje se pokazuje kao suvislo i bitno – naime da se radi o dokidanju politike (a onda i kulture) u korist ekonomije. Tu bitnu opasnost definirao je još Aristotel kao “hremastiku” nasuprot “ekonomici”.
Moj naslov je antikapitalizam slobodnog tržišta. Želim ustvrditi potrebu da pobornici tržišta i poduzetništva ponovno zauzmu stav radikalizma, ponovno iskažu svoje pravo da budu jedna remetilačka, čak subverzivna, a ne reakcionarna snaga u svijetu. Potrebno je razlikovati, s jedne strane, slobodna tržišta koja služe potrošačima, i s druge strane ortački [crony] kapitalizam ovisan o državnim […]
Drugi antropozofski prijevod Kristijana G. na Nagovoru na filosofiju – o razlici između liberalizma u Engleza i Nijemaca. Članak iz 1929., ipak sasvim aktualan.
Budući da je politika prije svega područje interesne borbe (a ne npr. nastojanja za spoznajom pa utoliko i jasnoćom) naravno je da u korištenju političkih pojmova vlada prilična zbrka. S obzirom na nju ponešto (ili većina) ovoga što ću napisati može biti očito, pa ipak možda vrijedno ponavljanja. Pojmovi progresivno i konzervativno nisu nužno vrijednosni, […]
nagovor na filosofiju 