IV BESMRTNOST DUŠE KAO POSTULAT ČISTOG PRAKTIČKOG UMA Ostvarivanje najvišeg dobra u svetu jeste nužni objekt volje koja je odredljiva pomoću moralnog zakona. Međutim, u toj volji je potpuna primerenost nastrojenja moralnom zakonu vrhovni uslov najvišeg dobra. Prema tome, ta primerenost isto tako mora biti mogućna kao i njen objekt, jer je sadržana u istoj […]
ROBERT WRIGHT: Postoji jedno gledište o kojemu se priča sve više, nazvano „panpsihizam“. To je zamisao da svijest … prožima stvarnost. Postoji neka svijest tamo gdje su moje zavjese – mada možda samo malena. I to je, mislim, gledište koje prihvaćate – ali onda ubacujete obrat i dodajete „fizikalistički“… No, jesam li u pravu kad […]
Po svemu sudeći, Platon je nauk o metempsihozi (da ista duša može nakon smrti tijela oživljavati nekog drugo tijelo, sve dok se ne oslobodi utjelovljavanja) preuzeo od pitagorejaca iz “Velike Grčke” (Sicilija).
Povodom smrti filosofa Ivana Vukovića objavljen je ovaj lijep ulomak iz njegove knjige, o pitanju jedinstva odnosno trostrukosti duše kod Platona.
Matematičko postojanje se razlikuje ne samo od tjelesnog [physical] postojanja, nego i od postojanja koje pripisujemo svojim duševnim [mental] zamjedbama. Pa ipak postoji duboka i tajanstvena povezanost sa svakim od druga dva vida postojanja: tjelesnim i duševnim. Na slici sam shematski naznačio sva ta tri vida postojanja – tjelesni, duševni, i platonički matematski – kao […]
Ljudski um, kaže Kant, ima jedan nužan interes za onim neuvjetovanim – jedan poriv za onim cjelovitim i apsolutnim. To nije puka žudnja ili osjećajno uzbuđenje, nego racionalni poriv koji prikazuje narav racionalnosti. Biti racionalan znači, između ostalog, zahtjevati razlog i objašnjenje za sve, uključujući i za svaki razlog ili objašnjenje koje smo primili na […]
nagovor na filosofiju 