fenomenologija?

Fenomenologija se općenito smatra jednom od dvije (uz analitičku filosofiju) najvažnije filosofske tradicije u 20. stoljeću. Od svih duhovnih djela koja bitno obilježavaju filozofijsku situaciju u 20. stoljeću, jedno je zacijelo najvažnije. Riječ je o … fenomenologijskoj metodi. Pretenzija filozofije na samosvojnu metodu nije iznenada iskrsla u 20. stoljeću; metoda s maksimom ”k samim stvarima” […]

objektivizam vs. svjetovi života? (ulomak iz Rainer Thurnher, Hermeneutička fenomenologija kao angažman)

Dok scientisti pretpostavljaju da sve ”subjektivno” nastaje ”našim” više-manje proizvoljnim bojanjem ”objektivne stvarnosti” (opisane matematičkom prirodnom znanošću), zapravo je obrnuto: iz beskonačno bogatijih svjetova života znanost apstrahira određene aspekte koje metodski objektivira. To je omogućeno isključivo određenim životnim stavom samog znanstvenika, kojega, očito, on mora usvojiti na neki pred-znanstven način.

obični jezik kao osnova?

Nijedna znanost ne može biti temeljna, jer se svaka temelji na razumijevanju koje se odvija u svakodnevnom pred-znanstvenom jeziku i postupanju. Kada nešto razumijemo? Kad to znamo reći svojim riječima – tu lekciju iz osnovne škole vrijedi trajno zapamtiti.

filosofija i znanosti?

– Petljajte se u štogod, samo ostavite znanost na miru. Kao što reče fizičar Richard Feynman: ”Filosofija znanosti je otprilike toliko korisna znanstvenicima koliko i ornitologija pticama.”
– Zabavno. Ali nije uopće isključeno da bi ornitologija bila korisna pticama, kad bi je mogle razumjeti. Analogno bi možda filosofija bila od ”koristi” znanstvenicima, da je razumiju.
– A zašto baš znanstvenici ne bi mogli razumjeti filosofiju, ako je ona ”za svakoga”? I koja bi to korist bila?
– Naravno, mogli bi, ali upravo ne kao znanstvenici nego izlazeći izvan znanstvenih okvira, i sagledavajući ih. U tome bi bila ”korist”, da uvide pred-postavke i granice znanstvenog pristupa.
– To bi ih to učinilo boljim znanstvenicima?
– Doduše, ”koristan” znanstvenik može biti i robot (http://www.nature.com/news/1998/040112/full/news040112-9.html#B1) pa u tom smislu ne. Ali, vjerujem da znanost nema smisla izvan cjeline ljudskih nastojanja, koja, naravno, nisu niti trebaju biti prvenstveno a kamo li isključivo znanstvena.

(klikni na naslov)