Polazište i glavna tema Husserlove fenomenologije je temeljna značajka svijesti: intencionalnost. S fenomenološkog stajališta riječi ”intencija” i ”intencionalnost” odnose se na sve psihičke akte kod kojih smo na bilo koji način na nešto usmjereni; to znači da oni karakteriziraju sve doživljaje (i intelektualne i emocionalne) u kojima se nalazimo u odnosu spram nekog predmeta. To je […]
Ali čemu uvoditi neku novu znanost nazvanu fenomenologija kad već postoji uspostavljena znanost, naime psihologija, koja objašnjava duševni život ljudi i životinja? (Dan Zahavi) Doista, zašto ne očekivati sve odgovore od prirodnih znanosti, uključujući u njih psihologiju (u onoj mjeri u kojoj primjenjuje prirodoznanstvene metode)? Osobito danas kad nam znanstveni i tehnološki razvoj omogućuje tako […]
Fenomenologija se općenito smatra jednom od dvije (uz analitičku filosofiju) najvažnije filosofske tradicije u 20. stoljeću. Od svih duhovnih djela koja bitno obilježavaju filozofijsku situaciju u 20. stoljeću, jedno je zacijelo najvažnije. Riječ je o … fenomenologijskoj metodi. Pretenzija filozofije na samosvojnu metodu nije iznenada iskrsla u 20. stoljeću; metoda s maksimom ”k samim stvarima” […]
Filosofija znanosti je otprilike toliko korisna znanstvenicima koliko i ornitologija pticama. ta se izjava pripisuje fizičaru Richardu Feynmanu Je li filozofija u suprotstavljanju … znanstvenom pogledu na svijet ”točnija”, bolja spoznaja bića? To je također jedno vulgarno predmnijevanje o filozofiji od kojeg se izričito ograđujemo. Filozofija ne spoznaje bolje od fizike strukturu materijalne prirode, niti […]
nagovor na filosofiju 