Schelling: sloboda i mogućnost zla? (ulomak iz Michelle Kosch, Idealism and freedom in Schelling’s Freiheitsschrift)

Primjedba da se u prethodnom Schellingovom ulomku mračnoj temi pridružila i mračnost izričaja čini se na mjestu. Pa evo jedne suvremene interpretacije cjeline tog Schellingovog ogleda, koja bi trebala pružiti kontekst iz kojeg će i prethodni zapis (nadam se) biti razumljiviji.

O prvoj zapovijedi svih dužnosti prema samome sebi, Immanuel Kant

Originally posted on Cahiers du Vertebrata:
   Ona glasi: spoznaj (istraži, dokuči) samoga sebe,  ne s obzirom na svoje tjelesno savršenstvo (sposobnost ili nesposobnost za svakojake svrhe, proizvoljne ili pak one koje su ti određene), nego s obzirom na ono moralno, prema svojoj dužnosti – svojem srcu – prema tome je li ono dobro ili…

pragmatične vrijednosti? (ulomak iz Manfred S. Frings, Lifetime: Max Scheler’s Philosophy of Time)

Druga razina vrijednosti, po Maxu Scheleru, jesu pragmatičke vrijednosti, odnosno vrijednosti korisnosti. Za tehnički i ekonomski način mišljenja, to je ujedno vrhovna vrijednost. Scheler sumnjiči i Heideggera da je zanemarivanjem vertikalne komponente ljudske egzistencije, analizirajući samo svakodnevnicu a ne i svetkovne, uzdignute dane čovjekove (barem u Bitku i vremenu), sebe ograničio na upravo ovu razinu kao temeljnu za nas.

Schelerove razine vrijednosti: osjetilne vrijednosti? (ulomak iz Manfred S. Frings, Lifetime)

”Premjestio sam se tamo da mi bude neudobnije.” To svakako zahtjeva daljnja objašnjenja. S druge strane ”premjestio sam se tamo da mi bude udobnije” često ne zahtjeva nikakva daljnja objašnjenja – to nam je neposredno razumljivo. Očito, u tome smislu ne postoji simetrija između onih dviju rečenica. Udobnost je, kaže Scheler, vrednija od neudobnosti. To je svakome samorazumljivo, ali s obzirom na svakovrsna relativiranja možda valja podsjetiti. Naravno, postoje vrijednosti koje nadilaze udobnost, ali ako bi sve ostalo bilo podjednako, nezamislivo je da bi netko radije odabrao da mu je neudobno. Isto vrijedi i za ostale vrijednosti. Scheler ih grupira u pet skupina, a budući da su te skupine hijerarhijski poredane, može se govoriti o pet razina vrijednosti. Ovaj put o najnižoj razini.