idealnost i psihologizam?

Od samih začetaka filosofije, osobito se način postojanja onoga čime se bavimo u matematici i logici opirao svakom relativizmu i subjektivizmu. Za Husserla (kao i za Gottloba Fregea, jednog od začetnika druge najvažnije filosofske tradicije u 20. stoljeću, naime (jezično-)analitičke filosofije), to je također i brana spram psihologizma.

Prije nego vidimo kako je Husserl proveo tu obranu, treba reći da se ne radi isključivo o opovrgavanju nekih danas irelevantnih/napuštenih gledišta s početka prošloga stoljeća. Naime, za Hussela je psihologizam bio posebna vrsta naturalizma, odnosno pokušaja svođenja svake spoznaje, pa i logičke, na psihologiju shvaćenu kao prirodnu znanost.

fenomenologija?

Fenomenologija se općenito smatra jednom od dvije (uz analitičku filosofiju) najvažnije filosofske tradicije u 20. stoljeću. Od svih duhovnih djela koja bitno obilježavaju filozofijsku situaciju u 20. stoljeću, jedno je zacijelo najvažnije. Riječ je o … fenomenologijskoj metodi. Pretenzija filozofije na samosvojnu metodu nije iznenada iskrsla u 20. stoljeću; metoda s maksimom ”k samim stvarima” […]

svijet i svijest? (ulomak iz Maurice Merleau-Ponty, Fenomenologija percepcije)

Svijet nije objekt čiji zakon konstituiranja posjedujem u sebi, on je prirodna sredina i polje svih mojih misli i svih mojih jasnih percepcija. Istina ne »prebiva« samo u »unutrašnjem čovjeku«, ili radije, nema unutrašnjeg čovjeka, čovjek je u svijetu, on se spoznaje u svijetu. Kada se vraćam sebi polazeći od dogmatizma zdravog razuma ili od dogmatizma znanosti, ne nailazim […]

objektivizam vs. svjetovi života? (ulomak iz Rainer Thurnher, Hermeneutička fenomenologija kao angažman)

Dok scientisti pretpostavljaju da sve ”subjektivno” nastaje ”našim” više-manje proizvoljnim bojanjem ”objektivne stvarnosti” (opisane matematičkom prirodnom znanošću), zapravo je obrnuto: iz beskonačno bogatijih svjetova života znanost apstrahira određene aspekte koje metodski objektivira. To je omogućeno isključivo određenim životnim stavom samog znanstvenika, kojega, očito, on mora usvojiti na neki pred-znanstven način.