teleologija u povijesti? (ulomak iz Timo Miettinen, Husserl and the Idea of Europe)

Ideja povijesne teleologije jedna je od središnjih tema Husserlovih promišljanja Europe i to u barem dva smisla. Prvo, Husserla je sa cjelokupnom tradicijom moderne filosofije povezivalo insistiranje da se istinsko razumijevanje kulture treba ostvariti u jednom teleološkom obliku, to jest treba ga učiniti razumljivim kao njen razvoj ka određenim „ciljevima“ i „svrhama“. Kao što reče […]

američki ekscepcionalizam? (ulomci S. Grgasa, A. Tocquevillea i R. Rortyja)

Ideju, ali i oglašavanje američkog ekscepcionalizma, nalazimo već u znamenitoj propovijedi Johna Winthorpa na brodu „Arabella” prije negoli su kolonizatori stupili na američko kopno i u kojoj im je on kazao da će biti „kao Grad na Brdu u koji će biti uperene oči svih naroda”. Različiti su mislitelji i pisci u kasnijem dijakronijskom nizu […]

nacionalna država i balkanizacija Srednje Europe? (uz Timothy Snydera)

Pojam nacionalne države izvorno se odnosi na državu u kojoj prevladava jedna nacija, državu koja je utemeljena na nacionalnim vrijednostima i suverenitetu koji je jedan, nedjeljiv, neotuđiv, i pripada naciji. … U takvom tipu države nacija se javlja kao jedinstven politički identitet koji je središnji subjekt političke integracije nad kojim ne može biti nikakva autoriteta, […]

duh ’89.?

Pedesetogodišnji G. W. F. Hegel – već tada notorni „filosofski diktator nad Njemačkom“ koji je navodno filosofiju učinio „znanstvenim prebivalištem pruske restauracije“ a „političkom konzervativizmu, kvijetizmu i optimizmu“ dao „apsolutnu formulu“ čime se stavio u službu „znanstveno formuliranog opravdavanja policijskog sistema i demagoškog proganjanja“ – srpnja 1820. u nekom je društvancu kolega i studenata umjesto […]

Steinerova ideja slobode? (ulomak iz Terje Sparby, Rudolf Steiner’s Idea of Freedom as Seen in the Panorama of Hegel’s Dialectic)

[S]lobodan čovjek ne može djelovati proizvoljno. Ili, preciznije, metafizički govoreći može djelovati proizvoljno ali za Steinera (i zapravo za većinu filosofa) takva djela ne predstavljaju potpuno odvijanje slobode. Uvjet takvoga odvijanja jest da osoba ima sposobnost apstrahirati ili odmaknuti se od danih poriva i bilo kojega pretpostavljenog „prirodnog tijeka“ događaja. Osim toga, za Steinera je […]

subjekt vs. objekt? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(dvadesettreći zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Svijest … naime razlučuje od sebe nešto na što se istodobno odnosi; … i određena strana toga odnosa jest znanje. Ali od toga … razlučujemo bitak-za-sebe; to na što se znanje odnosi isto tako se od njega razlučuje, te postavlja kao bićevno i izvan toga odnosa. […]

čemu povijest filosofije? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(šesnaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Moj omiljeni fizičar David Bohm, osim fizikom i onim što je nazivao „mišljenjem cjeline“ (odnosno metafizikom, mada on to nije tako htio nazvati), cijeloga života se bavio i dijalogom. To je naposljetku poprimilo jednu specifičnu praksu nazvanu Bohmian dialogue, gdje bi se dvadesetak ili više ljudi […]

sistem ili cjelovitost? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(četrnaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Cjelina istinitih sudova čini cjelinu znanosti – episteme. Ispunjavajući i na neki način dovršavajući tradiciju može Hegel ustvrditi: „Istinski oblik u kome istina egzistira može biti samo njen znanstveni sistem. Raditi na tome da se filozofija približi formi znanosti – cilju da može odložiti svoje ime […]

čime je opravdana karizmatska vlast? (uz kafansko-političku raspravu ‘Tito ili Tuđman?’)

Omiljena hrvatska kafansko-političko-povijesna dvojba – Tito ili Tuđman – notorno pati od uspoređivanja mnogo čega neusporedivog; stoga bih, kao vlastiti doprinos tome lokalnom žanru, predložio da se u raspravu uvede i jedan pojam koji je, čini mi se, primjenjiv na obojicu. Radi se o pojmu „karizmatske vlasti“ kojega je u političke znanosti uveo slavni sociolog […]

Hegel i kršćanski misticizam? (ulomak iz Glenn Alexander Magee, Hegel and the Hermetic Tradition)

Za razumijevanje njegova sustava Hegelova je filosofija religije čak i važnija od njegove filosofije države. To nije tek jedna komponenta cijeloga sustava, nego njegovo duhovno središte gravitacije. (Karl Löwith) Hegelova teologija je bitno böhmeovska u svome razvojnom poimanju Boga. Logika predstavlja Boga „u sebi“. Bog sebe izražava u oblicima prirode, ali sebi se vraća i […]