duh ’89.?

Pedesetogodišnji G. W. F. Hegel – već tada notorni „filosofski diktator nad Njemačkom“ koji je navodno filosofiju učinio „znanstvenim prebivalištem pruske restauracije“ a „političkom konzervativizmu, kvijetizmu i optimizmu“ dao „apsolutnu formulu“ čime se stavio u službu „znanstveno formuliranog opravdavanja policijskog sistema i demagoškog proganjanja“ – srpnja 1820. u nekom je društvancu kolega i studenata umjesto […]

Steinerova ideja slobode? (ulomak iz Terje Sparby, Rudolf Steiner’s Idea of Freedom as Seen in the Panorama of Hegel’s Dialectic)

[S]lobodan čovjek ne može djelovati proizvoljno. Ili, preciznije, metafizički govoreći može djelovati proizvoljno ali za Steinera (i zapravo za većinu filosofa) takva djela ne predstavljaju potpuno odvijanje slobode. Uvjet takvoga odvijanja jest da osoba ima sposobnost apstrahirati ili odmaknuti se od danih poriva i bilo kojega pretpostavljenog „prirodnog tijeka“ događaja. Osim toga, za Steinera je […]

subjekt vs. objekt? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(dvadesettreći zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Svijest … naime razlučuje od sebe nešto na što se istodobno odnosi; … i određena strana toga odnosa jest znanje. Ali od toga … razlučujemo bitak-za-sebe; to na što se znanje odnosi isto tako se od njega razlučuje, te postavlja kao bićevno i izvan toga odnosa. […]

čemu povijest filosofije? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(šesnaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Moj omiljeni fizičar David Bohm, osim fizikom i onim što je nazivao „mišljenjem cjeline“ (odnosno metafizikom, mada on to nije tako htio nazvati), cijeloga života se bavio i dijalogom. To je naposljetku poprimilo jednu specifičnu praksu nazvanu Bohmian dialogue, gdje bi se dvadesetak ili više ljudi […]

sistem ili cjelovitost? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(četrnaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Cjelina istinitih sudova čini cjelinu znanosti – episteme. Ispunjavajući i na neki način dovršavajući tradiciju može Hegel ustvrditi: „Istinski oblik u kome istina egzistira može biti samo njen znanstveni sistem. Raditi na tome da se filozofija približi formi znanosti – cilju da može odložiti svoje ime […]

čime je opravdana karizmatska vlast? (uz kafansko-političku raspravu ‘Tito ili Tuđman?’)

Omiljena hrvatska kafansko-političko-povijesna dvojba – Tito ili Tuđman – notorno pati od uspoređivanja mnogo čega neusporedivog; stoga bih, kao vlastiti doprinos tome lokalnom žanru, predložio da se u raspravu uvede i jedan pojam koji je, čini mi se, primjenjiv na obojicu. Radi se o pojmu „karizmatske vlasti“ kojega je u političke znanosti uveo slavni sociolog […]

Hegel i kršćanski misticizam? (ulomak iz Glenn Alexander Magee, Hegel and the Hermetic Tradition)

Za razumijevanje njegova sustava Hegelova je filosofija religije čak i važnija od njegove filosofije države. To nije tek jedna komponenta cijeloga sustava, nego njegovo duhovno središte gravitacije. (Karl Löwith) Hegelova teologija je bitno böhmeovska u svome razvojnom poimanju Boga. Logika predstavlja Boga „u sebi“. Bog sebe izražava u oblicima prirode, ali sebi se vraća i […]

zašto sad Hegel? (ulomak iz intervjua s Robertom Brandomom)

– Koliko se vaš pristup Hegelu povezuje s djelomično prekinutom strujom pragmatističke recepcije Hegela [u Americi], a koliko kreće u nekom drugom smjeru? …  Klasični pragmatizam preuzeo je od Hegela mnoga od svojih središnjih načela orijentacije. Prvo među njima je prvenstvo onog praktičnog, činjenja nad suđenjem, pri razumijevanju naših razumskih sposobnosti. Kao što Hegel kaže […]

istina je cjelina? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(osmi zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Nasuprot holizmu – po kojemu dijelovi ne mogu postojati niti se u potpunosti objasniti odvojeno od cjeline – stoji redukcionizam, koji smatra da dijelovi mogu postojati neovisno o cjelini, odnosno da se cjelinu može u potpunosti objasniti kao zbroj svojih sastavnih dijelova. S obzirom na tu […]

egipatski korijeni filosofije?

Vladar Egipta iz 7. st. pr. Kr., Psamtik I., bijaše nekad čašćen kao presudan za poticanje trgovačkih i diplomatskih odnosa s Grčkom. Njegova je politika dopustila Helenima da po prvi put uspostave kolonije na egipatskom tlu, što je otvorilo vrata trgovačkim i kulturnim vezama koje su potrajale više od tri stoljeća. Kasniji helenistički historičari, poput […]