Hegelov realizam: određena negacija? (ulomak iz Robert Brandom, The Spirit of Trust)

Čuveni suvremeni američki (analitički) filosof Robert Brandom prošle je godine objavio svoje čitanje Hegelove Fenomenologije duha, zapravo (čini se, tek sam počeo čitati) više nanovo napisao tu knjigu koristeći suvremenu argumentaciju.

žudnja i samosvijest? (ulomak iz Alexandre Kojève, Kako čitati Hegela)

Čovjek je Samosvijest. Svjestan je sebe, svjestan svoje ljudske stvarnosti i svojega ljudskog dostojanstva, i to je ono čime se bitno razlikuje od životinje, koja ne prelazi razinu običnog Samoosjećaja. Čovjek postaje sebe svjestan u trenutku kada – »prvi« put – kaže: »Ja«. Razumjeti čovjeka shvaćanjem njegova »porijekla« znači, dakle, razumjeti porijeklo riječju objavljenog Ja. No, analiza […]

je li ampermetar fizički objekt?

Nakana ovoga niza tekstova je osporiti fizikalizam kao ontološku tezu po kojoj sve što jest zapravo jesu fizički objekti (pri čemu je na koncu fizika – ili eventualno neka druga znanost koja se u načelu može reducirati na fiziku – kriterij toga što jest fizički objekt, a time i “mjera svih stvari, koje jesu da […]

je li povijest mogla krenuti drugim putem? (ulomak iz Slavoj Žižek, ‘Misliti unatrag’: predestinacija i apokalipsa)

Općem hype-u oko predstojećeg razgovora Slavoja Žižeka i Jordana Petersona (zakazanog za 19. travnja ove godine) pridružuje se i Nagovor na filosofiju. Ovaj put Žižek, o realnosti neostvarenih mogućnosti.

konzervativno? progresivno?

Budući da je politika prije svega područje interesne borbe (a ne npr. nastojanja za spoznajom pa utoliko i jasnoćom) naravno je da u korištenju političkih pojmova vlada prilična zbrka. S obzirom na nju ponešto (ili većina) ovoga što ću napisati može biti očito, pa ipak možda vrijedno ponavljanja. Pojmovi progresivno i konzervativno nisu nužno vrijednosni, […]

Hegelov liberalizam? (ulomak Richard Bellamy, Hegel and Liberalism)

Liberali često Hegela vide kao svoga antipoda, nekoga tko političku zajednicu vidi kao određenu moralnim ciljevima koji logički prethode pojedincu te legitimnost države izvodi iz tih ciljeva a ne iz posebnih interesa pojedinaca unutar društva. Nasuprot njima R. Bellamy Hegela vidi kao onoga tko uspijeva izmiriti dvije međusobno neusklađene liberalne tradicije (empirističku i kantovsku).