indoeuropska društvena tročlanost? (ulomak iz C. Scott Littleton, The Comparative Indo-European Mythology of Georges Dumézil)

Dumézil tvrdi da je značajka većine, ako ne svih, … ranih indoeuropski društava, barem u njihovim najranijim razdobljima, jedna hijerarhijski uređena tročlana društvena organizacija čiji je svaki sloj bio u mitovima i epovima predstavljen po jednim njemu prikladnim skupom bogova i heroja. Ti društveni slojevi, koji su uključivali, redom prvenstva, svećenički sloj, ratnički sloj i […]

egipatski korijeni filosofije?

Vladar Egipta iz 7. st. pr. Kr., Psamtik I., bijaše nekad čašćen kao presudan budući da je potaknuo trgovačke i diplomatske odnose s Grčkom. Njegova politika dopustila je Helenima da po prvi put uspostave kolonije na egipatskom tlu, što je otvorilo vrata trgovačkim i kulturnim vezama koje su potrajale više od tri stoljeća. Kasniji su […]

druge od Sokrata: Diotima i Ksantipa?

Mada izrijekom kaže da žene načelno mogu imati iste sposobnosti kao muškarci (doduše uz ogradu, koja je razumljiva s obzirom na ono što se u to doba moglo empirijski primijetiti, da su neke od tih sposobnosti rjeđe kod žena), malo je žena kod Platona. Dvije se ističu, Diotima i Ksantipa. Obje su, svaka na svoj […]

platonizam i Proslov Evanđelja po Ivanu? (ulomak iz Ivan Miroshnikov, The Gospel of Thomas and Plato)

Da bismo stekli bolji uvid u Ivanov Proslov moramo prepoznati činjenicu da je njegov pisac usvojio određene pojmove iz platoničke metafizike. Četiri glavne dodirne točke između Ivanovog Proslova i platonizma jesu: suprotstavljanje bitka i bivanja [postajanja], pojam Logosa, metafizika prijedloga i pojam istinskog svjetla. 1. Suprotnost bitka i bivanja Ivanov Proslov naglašeno suprotstavlja Logos i […]

bitak, logos, um, dobro, ideja, mišljenje mišljenja – a gdje je ljubav? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(treći zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) U Predgovoru drugom izdanju Metamorfoza metafizike iz 1999. Marijan Cipra je prvi put objavio da se radi o nedovršenom projektu, i da je ona knjiga koja je objavljena pod tim naslovom 1978. planirana kao tek prva od četiri. Prvi razlog nedovršenosti jest to što je „već […]

čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike

zlata jer oni tražeći zemlju mnogu preruju i pronađu malo (Heraklit, fr. 22., preveo: I. Mikecin) Tako sam i ja “mudroslovlje” 20+ godina “s marom proučavo, a jadna ostadoh budala što zna koliko je i znala”. 🙂 Ali jedan grumen kojeg nađoh na početku još mi sjaji, pa je krajnje vrijeme da zagrizem u nj, […]

antropomorfnost Boga? (ulomci Ksenofana, Ozrena Žuneca i Ćirila Čoha)

Nego, da volovi i konji i lavovi imaju ruke i da rukama svojim slikati mogu i djelati kao i ljudi likove bogova na svoju bi slikali sliku, konji konjima slične, a volovi volu podobne, i tijelu bi davali oblik na svoju prispodobu. Etiopljani kažu da su bogovi tuponosi i crni, a Tračani da su očiju […]

Platon i metempsihoza? (ulomci Platon, Menon i Fedon, i Herbert S. Long, Plato’s Doctrine of Metempsychosis and Its Source)

Po svemu sudeći, Platon je nauk o metempsihozi (da ista duša može nakon smrti tijela oživljavati nekog drugo tijelo, sve dok se ne oslobodi utjelovljavanja) preuzeo od pitagorejaca iz “Velike Grčke” (Sicilija).

pasivnost strasti? (ulomak iz Hans Ruin, The Passivity of Reason)

U cijeloj klasičnoj filosofiji strasti (passions) su tema od najveće teorijske brige. Zapravo, strasti su ono što mora biti znano da bi bilo filosofije. Samo se shvaćanjem smisla i značenja strasti filosofija, kao vrhovna aktivnost razuma, može uspostaviti i zadobiti pristup samoj sebi. Dopustite mi da predložim sljedeću generalizaciju: odnos između razuma i strasti u […]