Nietzsche ga je dokrajčio? (ulomak iz Helmuth Vetter, Texta in contextibus)

Izgleda da bi se glasoviti ”okret” u Heideggerovom mišljenju oko 1930. mogao shvatiti i kao religijsko preobraćenje, od traganja za izvornijim kršćanstvom ka ničeanstvu. Naravno, Nietzsche tu nije u ulozi ”ateista” nego onoga koji je navijestio ”Dvije tisuće godina i nijedan novi bog – a koliko je bogova još moguće!” Na koncu života, Heidegger, izgleda, nije bio uvjeren da je tada ispravno odlučio.

početak filosofije? (ulomak iz Helmuth Vetter, Texta in contextibus)

Po Heideggeru, početni filo-sofi su nastojali samo oko jednoga – ljubavi spram onoga sofon, mudrog samog. S obzirom na to, čini se da njegovo vraćanje na početak filosofije nije naprosto razmatranje iz područja historije filosofije, nego pokušaj da stupi u dodir s izvorom filosofije. Ovdje Helmuth Vetter interpretira ranije navedeni ulomak Heideggerova predavanja Što je to – filosofija? (https://protreptikos.wordpress.com/2014/06/27/φιλοσοφία-ulomak-iz-martin-heidegger-sto-je-to-filosofija/).

Za pojašnjenje pojedinih Heideggerovih termina vidi raniji ulomak: https://protreptikos.wordpress.com/2007/11/16/misljenje-htijenje-osjecanje-ulomak-iz-rainer-thurnher-hermeneuticka-fenomenologija-kao-angazman/

umiranje? (ulomak iz Helmuth Vetter, Bliskost kasnog Heideggera buddhizmu)

Heideggerov ”predbjeg ka smrti” nalazi prethodnike u starijim duhovnim tradicijama. On sam komentira misli Abrahama od svete Klare, dvorskog propovjednika u Beču krajem 17. stoljeća, a Vetter u tim komentarima nalazi srodnost sa zen buddhističkim mislima o spremnosti na smrt.