logos kao sabiranje? (ulomak iz Martin Heidegger, Uvod u metafiziku)

Rasprostranjeno prikazivanje Heraklitove filosofije rado se sažima u rečima: ”panta rei”, ”sve teče”. Ako te reči uopšte potiču od Heraklita, onda one ne znače: sve je neka puka neprestana promena koja se proteže, naime čista nestalnost, već se tim rečima podrazumeva: celina onoga što biva se svagda baca tamo amo od jedne suprotnosti do druge, bitak je sabranost tog protiv-obrtnog nemira.

Ako osnovno značenje logosa pojmimo kao sabiranje i sabranost, onda pri tome valja ustanoviti i pridržavati se:

Sabiranje … zadržava to što stremi jedno od drugoga i jedno protiv drugoga u nekom idenju jednoga s drugim. Ono ne pušta da se ono raspadne u puko rasejavanje i ono što se samo rasipa…, već iz ujedinjavanja onoga što stremi jedno protiv drugoga dobija to u najvišoj oštrini njegove napetosti.

dijalektika kao preobražavanje? (ulomak iz G. W. F. Hegel, Fenomenologija duha, i Peter Sloterdijk, Kritika ciničkoga uma)

Odbacujući relaciju subjekt-objekt koja ju pokreće, Sloterdijk ipak želi zadržati heraklitovski motiv Hegelove dijalektike, o preobražavanju formi jedne u drugu, o međuigri polarnih polova koja rađa nečim trećim, ukratko: sve ono što se odnosi na ritmiku života.

Heraklit: vijek je dijete koje se igra kockajući? (ulomci Heraklita i Igora Mikecina)

“U Artemidinom svetištu znao se je Heraklit s djecom igrati kocaka, odustavši od bezbožnog vladanja koje ne poštuje najveću vrsnoću, iz daljine skrbeći za svijet u okružju onog božanskog, koje je odsutno iz svijeta. U odsutnosti onog božanskog muž ljubomudri mudrošću dospijeva u dodir s njime i skrbi za njegovo oprisutnjenje u svijetu. Igra s djecom u svetištu zaštitnice rađanja, čistoće, nevinosti i djece boravak je u kraljevstvu djeteta, gdje vijek čovjeka suzbori s vijekom zbora [logos].”

budnost? (ulomci Heraklita, Bele Hamvasa i Igora Mikecina)

onim bdijućima jedan je i zajednički svijet a od onih lijegajućih svaki se u svoj odvraća mnogoukost umu ne uči Heraklit, fragmenti 89. i 40., preveo: Igor Mikecin, u Igor Mikecin, Heraklit, Zagreb 2013., str. 265. i 303. Riječ Veda potječe iz vidya i u vezi je s latinskim videre, što otprilike znači … vidjeti. … […]