budi svoj?

vježba uz: sapere aude! (ulomak iz Immanuel Kant, Šta je prosvećenost) ”Budi svoj – pij Fantu!” (ili tako nekako) kaže reklama. Osobito apsurdan bezobrazluk: baš ako poslušam taj nalog, onda nisam ”svoj” nego sam njihov – s tom sam Fantom ujedno ”popio” i priču by Coca Cola Company. No, i Kant nas na sličan način poziva da […]

samoodređenje: budi ti sam! (ulomak iz Volker Gerhardt, Samoodređenje. Princip individualnosti)

Mnogo razmatrani etički problem prelaska s individuuma na opću valjanost zapravo je rješiv jednostavnije nego što se priča: ako individuum sebe poima na neki način, i ako situaciju poima na neki način, i ako svoje razloge smatra dobrima, onda ih mora smatrati dobrima za bilo koga drugoga u istoj toj situaciji.

negativnost uobrazilje? (ulomak iz Slavoj Žižek, Škakljivi subjekt)

Žižek kaže da mašta ”označuje opreku Praznini mističkog iskustva”. Vjerujem da je riječ ”maya” (koja kod Indijaca označava stvaralačku moć iluzije) srodnog porijekla s riječi mašta. I bliskost mašte sa snivanjem pokazuje je kao suprotnu idealu budnosti. No, Hegel je smatra neizbježnom – otud vjerojatno i njegova procjena istočnjačkog mišljenja kao nefilosofskog: ”Istočnu filosofiju treba isključiti, jer Istok još ne poznaje slobodu subjekta, koja je neophodna za filosofiranje…” Možda ipak Istok radije nastoji već zaboraviti tu slobodu onog Ja u njegovoj uobrazilji, koja je doista potpuna, ”proizvoljno raskidanje i sastavljanje bez ikakva ograničenja” i u toj svojoj bezmjernoj maštovitoj proizvoljnosti nekako najdalje od ”onoga što jest” (baš onako kako jest, a ne kako hoće Ja), najdalje od od onoga što fenomenolozi nazivaju ”samim stvarima”.

jastvo (transcendentalno jedinstvo apercepcije)? (ulomci I. Kanta, C.F. von Weizsäckera i Th. Adorna)

Ovo: ja mislim mora moći da prati sve moje predstave; jer inače bi se u meni nešto predstavljalo nešto što se ne nipošto bi moglo zamisliti, što znači upravo: predstava bi bila ili nemoguća ili bar za mene ne bi bila ništa. … Misao: ove predstave koje su date u opažanju pripadaju sve skupa meni, znači prema […]

Kant: analogije iskustva? (ulomak iz skripte Josip Talanga, Immanuel Kant)

Sve pojave moraju u skladu sa svojim postojanjem a priori stajati u odnosima vremenskoga reda (ustrajnost, slijed, istovremenost), ako valja spoznati njihovu cjelovitu povezanost. … Naš je razum tako ustrojen da može shvatiti pojave u njihovoj svezi samo ako ih apriorno misli spojene prema odnosima vremenskoga reda. Dakle on sam te odnose u formi načela unosi u pojave. … To vrhovno […]

prostor kao preduvjet da bude iskustva? (ulomak iz Immanuel Kant, Kritika čistoga uma i Martin Heidegger, Kant i problem metafizike)

Posredstvom spoljašnjeg čula (jedne osobine naše svesti) mi predstavljamo sebi predmete kao nešto izvan nas, i njih sve skupa u prostoru. U njemu su njihov oblik, veličina i uzajamni odnos određeni ili se mogu odrediti. … Vreme se ne može opažati kao nešto spoljašnje, isto tako ni prostor kao nešto u nama. Pa šta su onda […]

trostrukost ideja čistoga uma: svijet, duša, Bog? (ulomci Immanuela Kanta i interpreta)

Ljudski um, kaže Kant, ima jedan nužan interes za onim neuvjetovanim – jedan poriv za onim cjelovitim i apsolutnim. To nije puka žudnja ili osjećajno uzbuđenje, nego racionalni poriv koji prikazuje narav racionalnosti. Biti racionalan znači, između ostalog, zahtjevati razlog i objašnjenje za sve, uključujući i za svaki razlog ili objašnjenje koje smo primili na […]

može li se učiti filosofiju? (ulomci I. Kanta, D. Barbarića i V. Gerhardta)

Tek onaj tko je iskustvom i bitnim znanjem daleko dospio može uopće započeti s istinskim učenjem. … No, može li se ona [filosofija] uopće učiti? Ako da, onda u svakom slučaju bitno drukčije no sve drugo pozitivno postojeće znanje. Filozofija i nije nekakav skup negdje postojećih, gotovih i za prenošenje i “usvajanje” podobnih znanja, pa bile […]