politički svjetonazor i znanost?

Odnosi između glavnih političkih svjetonazora (recimo progresivci, liberali, konzervativci) obično se prikazuju u pogledu prema ekonomiji i određenim svjetonazorskim pitanjima. Meni se, pak, čini da je najuputnije sagledati ih u odnosu spram prosvjetiteljstva, makar i dvjesto godina nakon njegovog navodnog kraja, te nakon kritika koje je od onda pretrpjelo sa svih strana. Prosvjetiteljstvo je, kao […]

Fichte: stvaralačka imaginacija (uobrazilja)? (ulomak iz Laure Cahen-Maurel, Novalis’s Magical Idealism)

Analizirat ću poimanje stvaralačke imaginacije [uobrazilje] koja se nalazi u Fichteovom glavnom objavljenom tekstu: Grundlage der gesammten Wissenschaftslehre (1794/95) [Osnova cjelokupnog nauka o znanosti]. … Mada je Fichteov Grundlage s pravom poznat kao krajnje spekulativan, strog i logičan tekst, ipak sadrži nacrt jedne doista plodne filosofske teorije o imaginaciji, koju su skloni zanemariti čak i […]

Fichte: petostrukost samopojavljivanja? (ulomak iz Nenad Mišćević, Govor drugoga)

Otkrivanje strukture pojave zadaća je nauke o znanosti, ispitivanja koje se bavi totalitetom znanja i onog što se uopće može znati. … Fichte će izjednačiti ovo dvoje: pojava nije ništa drugo negoli ukupnost znanoga, a analiza pojave je analiza načina na koji je znanje znano. Pojava jest, naime, pojava za nešto ili nekog, ona barem […]

ja=ja? (ulomak iz Johann Gottlieb Fichte, O pojmu nauka o znanosti)

Nauk o znanosti [odnosno, filosofija] treba postaviti formu za sve moguće znanosti. – Prema uobičajenom mnijenju, u kojemu bi svakako moglo biti nešto istine, to isto čini logika. Kako se odnose te dvije znanosti, te osobito kako se odnose u pogledu onoga posla koji si obje prisvajaju? Čim se podsjetimo da logika svim mogućim znanostima […]

Schelling: sloboda i mogućnost zla? (ulomak iz Michelle Kosch, Idealism and freedom in Schelling’s Freiheitsschrift)

Primjedba da se u prethodnom Schellingovom ulomku mračnoj temi pridružila i mračnost izričaja čini se na mjestu. Pa evo jedne suvremene interpretacije cjeline tog Schellingovog ogleda, koja bi trebala pružiti kontekst iz kojeg će i prethodni zapis (nadam se) biti razumljiviji.

fundacionalizam vs. koherentizam: piramida i splav? (ulomci J. G. Fichtea, F. Nietzschea, O. Neuratha i E. Sose)

Zamislimo znanost kao zgradu, i neka svrha te zgrade bude čvrstoća. Čim se postavi čvrst temelj, ta bi svrha bila ispunjena. No budući da se ne može živjeti u pukom temelju niti se samo njime štititi od hotimičnog napada neprijatelja ni od nehotimičnih ćudi vremena, dodaju mu se zidovi, a nad njih se postavlja krov. […]

učitelj? (ulomci Friedricha Hölderlina)

Radosno je kad se isto pridružuje istom, ali božansko je kad veliki čovjek privuče k sebi male. Prijazna riječ hrabra muža, osmijeh u kom se skriva sažižuća divota duha, malo je i puno, poput čarobnjačke lozinke koja u svom jednostavnom slogu krije život i smrt, poput duhovne vode koja izvire iz gorskih subina i u […]

teosofija? (ulomci A. Versluisa, E. Finka i R. Steinera)

Riječ „gnoza“ ovdje koristimo u sasvim određenom smislu tako da ne znači samo one nauke pripisane kršćanskim gnosticima prvih stoljeća poslije Krista (mada ih ne možemo isključiti), nego prije kao sinonim za sam duhovni uvid. Napisana malim početnim slovom riječ „gnostik“ znači naprosto „mistik“, ili onaj tko ima dar duhovnog uvida. Stoga se može govoriti […]