[Grčka riječ ἐπιφάνεια, epipháneia, izvedena je od glagola φαίνειν, phainein, pojaviti se (otud i riječ fenomen) i označava osobito pojavu božanstva obožavatelju. Kršćanski blagdan istoga naziva (također se naziva i Θεοφάνεıα, Bogojavljanje) slavi Isusovo krštenje na Jordanu (također i još ponešto, ovisno o tradiciji, ali ovaj tekst se odnosi na krštenje). (op.d.)] Isusovo krštenje je glavno otajstvo […]
zlata jer oni tražeći zemlju mnogu preruju i pronađu malo (Heraklit) A sve kušajte; što je dobro, zadržite! (Sv. Pavao) Tako se i ovoga tragatelja moglo vidjeti na predavanjima o tibetskom buddhizmu, transcendentalnoj meditaciji, umijeću disanja i koječemu sličnom, pa se i okušah se u ponekoj „duhovnoj tehnici“, kako se to danas naziva, koje su se nudile na takvim […]
[D]jelo Waltera Schubarta »Evropa i duša Istoka (»Europa und die Seele des Ostens«, izdanje »Vita Nova« Luzern, 1939.) … nije samo trijezna i neutralna historijska bilanca jednog evropskog učenjaka, već je ovdje budućnost našla izražaja, a Schubart doprinosi samo svoj dio izgradnji te budućnosti. … »Ivanovski čovjek« jest misaono središte njegova djela. Ovu Schubartovu knjigu […]
Moj prijevod (koliko znam prvi (?) na našiliju) Novalisovog klasičnog “fragmenta” iz 1799. Novalis: Kršćanski svijet ili Europa
Arvo Pärt već je godinama najizvođeniji živi skladatelj klasične muzike (uz skladatelja filmske muzike Johna Williamsa), a i moj omiljeni skladatelj (nakon J. S. Bacha). Kako je u „pustari moderne muzike“ on uspio postati tako relevantan? Lako je meni, kad nemam pojma o muzici, nuditi hipoteze: ako su izvori muzike isti kao izvori duhovnosti, onda […]
Etika vrlina je jedan od tri glavna pravca u suvremenoj etici, uz dužnosnu etiku i posljedičnu etiku. Tradicionalne etike su u pravilu etike vrlina, dok su ove druge dvije uglavnom novovjekovne, oblikovane uvelike po uzoru na pravnu oblast (dužnosna etika) i na ekonomsku oblast (posljedična etika). Te dvije oblasti su tijekom europske povijesti stekle stanovitu […]
Za razumijevanje njegova sustava Hegelova je filosofija religije čak i važnija od njegove filosofije države. To nije tek jedna komponenta cijeloga sustava, nego njegovo duhovno središte gravitacije. (Karl Löwith) Hegelova teologija je bitno böhmeovska u svome razvojnom poimanju Boga. Logika predstavlja Boga „u sebi“. Bog sebe izražava u oblicima prirode, ali sebi se vraća i […]
Da bismo stekli bolji uvid u Ivanov Proslov moramo prepoznati činjenicu da je njegov pisac usvojio određene pojmove iz platoničke metafizike. Četiri glavne dodirne točke između Ivanovog Proslova i platonizma jesu: suprotstavljanje bitka i bivanja [postajanja], pojam Logosa, metafizika prijedloga i pojam istinskog svjetla. 1. Suprotnost bitka i bivanja Ivanov Proslov naglašeno suprotstavlja Logos i […]
(peti zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) [P]romišljanje odnosa filozofije i duha kršćanstva preduvjet [je] svakom daljnjem filozofiranju poslije razdoblja grčke filozofije. (MM, 8.) To je glavni razlog (kako ga Marijan Cipra navodi u naknadnom Predgovoru) nedovršenosti planiranog četverodijelnog projekta Metamorfoza metafizike. Kršćanska objava po svom povijesnom mjestu slijedi nakon grčke filozofije. Ona […]
Pabirci mojih zapisa s foruma iz doba lockdowna. 25.03.2020. U naravi je zla da hoće što više moći pa utoliko u međusobnoj borbi ima prednost naspram dobra koje je sklono prepustiti svakome njegov udio u moći. Prednost dobra je pak ta da se zloće prije ili kasnije pobiju međusobno (zlo je po naravi mnoštveno, ne-jedinstveno). […]
nagovor na filosofiju 