ruski mesijanizam? (ulomak iz Antun Adler, Evropa i duša Istoka)

[D]jelo Waltera Schubarta »Evropa i duša Istoka (»Europa und die Seele des Ostens«, izdanje »Vita Nova« Luzern, 1939.) … nije samo trijezna i neutralna historijska bilanca jednog evropskog učenjaka, već je ovdje budućnost našla izražaja, a Schubart doprinosi samo svoj dio izgradnji te budućnosti. … »Ivanovski čovjek« jest misaono središte njegova djela. Ovu Schubartovu knjigu […]

Arvo Pärt: zvučne ikone? (uz R. Sholl, Arvo Pärt and Spirituality)

Arvo Pärt već je godinama najizvođeniji živi skladatelj klasične muzike (uz skladatelja filmske muzike Johna Williamsa), a i moj omiljeni skladatelj (nakon J. S. Bacha). Kako je u „pustari moderne muzike“ on uspio postati tako relevantan? Lako je meni, kad nemam pojma o muzici, nuditi hipoteze: ako su izvori muzike isti kao izvori duhovnosti, onda […]

četiri kardinalne vrline?

Etika vrlina je jedan od tri glavna pravca u suvremenoj etici, uz dužnosnu etiku i posljedičnu etiku. Tradicionalne etike su u pravilu etike vrlina, dok su ove druge dvije uglavnom novovjekovne, oblikovane uvelike po uzoru na pravnu oblast (dužnosna etika) i na ekonomsku oblast (posljedična etika). Te dvije oblasti su tijekom europske povijesti stekle stanovitu […]

Hegel i kršćanski misticizam? (ulomak iz Glenn Alexander Magee, Hegel and the Hermetic Tradition)

Za razumijevanje njegova sustava Hegelova je filosofija religije čak i važnija od njegove filosofije države. To nije tek jedna komponenta cijeloga sustava, nego njegovo duhovno središte gravitacije. (Karl Löwith) Hegelova teologija je bitno böhmeovska u svome razvojnom poimanju Boga. Logika predstavlja Boga „u sebi“. Bog sebe izražava u oblicima prirode, ali sebi se vraća i […]

platonizam i Proslov Evanđelja po Ivanu? (ulomak iz Ivan Miroshnikov, The Gospel of Thomas and Plato)

Da bismo stekli bolji uvid u Ivanov Proslov moramo prepoznati činjenicu da je njegov pisac usvojio određene pojmove iz platoničke metafizike. Četiri glavne dodirne točke između Ivanovog Proslova i platonizma jesu: suprotstavljanje bitka i bivanja [postajanja], pojam Logosa, metafizika prijedloga i pojam istinskog svjetla. 1. Suprotnost bitka i bivanja Ivanov Proslov naglašeno suprotstavlja Logos i […]

filosofija i objava? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(peti zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) [P]romišljanje odnosa filozofije i duha kršćanstva preduvjet [je] svakom daljnjem filozofiranju poslije razdoblja grčke filozofije. (MM, 8.) To je glavni razlog (kako ga Marijan Cipra navodi u naknadnom Predgovoru) nedovršenosti planiranog četverodijelnog projekta Metamorfoza metafizike. Kršćanska objava po svom povijesnom mjestu slijedi nakon grčke filozofije. Ona […]

vjera? (ulomak iz Branko Despot, Filozofija Gjure Arnolda)

Poistovjećenje s idealnim bitkom, ili realizacija istine, ljepote i dobrote posljednja je svrha sve realnosti. No realna se bića nalaze tek u razvojnom približavanju tome cilju, te stoga između oživotvorbe najviše svrhe njihove i svrhe same, vazda opstoji neki raspon, kojega ni znanstveno, ni ćudoredno, ni umjetničko djelovanje ne mogu prekoračiti. Iz svijesti pak o […]

reinkarnacija? (ulomci iz Gotthold Ephraim Lessing, Odgoj ljudskog roda i Toshimasa Yasukata, Philosophy of Religion and the German Enlightenment)

Lessing svoju koncepciju reinkarnacije ne uzima iz istočnjačkih religija ili iz grčke religijske tradicije, nego je razvija iz ideje usavršavanja ljudskog roda: što bi takvo usavršavanje značilo pojedincu koji samo kratko u njemu sudjeluje? Ne, kaže Lessing, pojedinac mora moći proći cijeli put usavršavanja, a da bi to mogao, mora se vraćati natrag i nastavljati svoje vlastito usavršavanje.