čime je opravdana karizmatska vlast? (uz kafansko-političku raspravu ‘Tito ili Tuđman?’)

Omiljena hrvatska kafansko-političko-povijesna dvojba – Tito ili Tuđman – notorno pati od uspoređivanja mnogo čega neusporedivog; stoga bih, kao vlastiti doprinos tome lokalnom žanru, predložio da se u raspravu uvede i jedan pojam koji je, čini mi se, primjenjiv na obojicu. Radi se o pojmu „karizmatske vlasti“ kojega je u političke znanosti uveo slavni sociolog […]

logos apophantikos? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(trinaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Metafizika je odgovor na pitanje što je biće kao biće ili što je bivstvo bića. Ovaj odgovor zbiva se u govoru – logos i to u onoj njegovoj vrsti koja objavljuje nešto o istini ili neistini – apofantikos logos. Riječ sama po sebi nije niti istinita […]

bipolarnost filosofskih raspoloženja – drugi pol: tjeskoba (Angst)? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(jedanaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike, prethodni nastavak: bipolarnost filosofskih raspoloženja – prvi pol: udivljenje (thaumazein)? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)) Vjerujem da je prva dužnost filosofije učiniti da razumijete koliko ste duboko u govnima. (Slavoj Žižek) U radikaliziranju Hegelovog nauka iz Predgovora Fenomenologiji duha, da se „filosofija mora čuvati toga da […]

bipolarnost filosofskih raspoloženja – prvi pol: udivljenje (thaumazein)? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(deseti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Na samom početku Uvoda u MM Cipra navodi novovjekovne filosofe, od Descartesa, preko Husserla do Heideggera (a mogao je i mnoge druge, vidi: kao u neki ocean bez obala?) da bi pokazao „posvemašnju samoupitnost“ filosofije i filosofa. Međutim, odmah potom, okrećući se antičkoj filosofiji i Aristotelovoj Metafizici, dolazi do „posve […]

druge od Sokrata: Diotima i Ksantipa?

Mada izrijekom kaže da žene načelno mogu imati iste sposobnosti kao muškarci (doduše uz ogradu, koja je razumljiva s obzirom na ono što se u to doba moglo empirijski primijetiti, da su neke od tih sposobnosti rjeđe kod žena), malo je žena kod Platona. Dvije se ističu, Diotima i Ksantipa. Obje su, svaka na svoj […]

Cipra contra Hegel: periodizacija povijesti filosofije? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(drugi zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) Problem periodizacije filozofijske povijesti u njenoj cjelini i po pojedinim njenim epohama, otkad se ovaj problem s buđenjem historijske svijesti pojavio, bio je i ostao kamen spoticanja za svako povijesno mišljenje filozofije. Ovaj problem na zadovoljavajući način ne može riješiti niti a posteriorno prosuđivanje na osnovu činjeničnog »materijala« […]

razdoblja? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(prvi zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) Metamorfoze metafizike bile su prvotno zamišljene kao tetralogija. Svakom od četiriju naznačenih razdoblja filozofije odgovarala bi zasebna knjiga. Na taj način dobili bismo četiri djela, posvećena grčkoj metafizici, patrističko-helenističkoj metafizici, srednjovjekovnoj metafizici i novovjekovnoj metafizici samosvijesti. (MM, 2. izdanje, str.7.) Tako započinje Predgovor drugom izdanju Metamorfoza […]

transcendentalije?

Pojam transcendentalija pripada srednjovjekovnoj “kršćanskoj” filosofiji, ali budući da je moj put u filosofiju išao nekim drugim stazama, započinjem onim što je meni bio prvi susret s njima. Metafizički osnovni postav je unutarsvjetski i četverostruk: pita se za biće kao takovo, za cjelokupni sklop bića, za najviše biće i za neprikrivenost bića. Otkuda dolazi ova […]