početak filosofije? (ulomak iz Helmuth Vetter, Texta in contextibus)

Po Heideggeru, početni filo-sofi su nastojali samo oko jednoga – ljubavi spram onoga sofon, mudrog samog. S obzirom na to, čini se da njegovo vraćanje na početak filosofije nije naprosto razmatranje iz područja historije filosofije, nego pokušaj da stupi u dodir s izvorom filosofije. Ovdje Helmuth Vetter interpretira ranije navedeni ulomak Heideggerova predavanja Što je to – filosofija? (https://protreptikos.wordpress.com/2014/06/27/φιλοσοφία-ulomak-iz-martin-heidegger-sto-je-to-filosofija/).

Za pojašnjenje pojedinih Heideggerovih termina vidi raniji ulomak: https://protreptikos.wordpress.com/2007/11/16/misljenje-htijenje-osjecanje-ulomak-iz-rainer-thurnher-hermeneuticka-fenomenologija-kao-angazman/

razderanost? (ulomak iz Martin Heidegger, Četiri seminara)

”Kad iz života ljudi iščezava moć sjedinjenja, kad su suprotnosti izgubile svoj živi odnos i uzajamno djelovanje, i kad zadobivaju samostalnost, nastaje potreba filosofije… Razdvojenost je izvor potrebe filosofije.” Ovaj Hegelov navod središnji je u središnjem zapisu moga Nagovora na filosofiju (https://protreptikos.wordpress.com/2014/04/25/v-cjelovitost/), pa me obradovalo da se u novoobjavljenom prijevodu Martin Heidegger, Četiri seminara, Zagreb 2014., jedan dio bavi upravo tim navodom.

(klikni na naslov)

aisthesis-empeiria-tehne-episteme-…-sofia? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes)

nastavak na theoria? Da bi se približio Aristotelovoj sofia Heidegger se okreće prvoj knjizi Metafizike. Tu se put prema sofia gradi postupnim rangiranjem razina razumijevanja koje okončava u čistom theorein. Razine koje prethode su aisthesis (”sjetilno opažanje”), empeiria (”iskustvo”), tehne, episteme. Zato što je sofia određena kao čisto theorein, Aristotel u prvoj rečenici Metafizike započinje […]

theoria?

nastavak na fronesis? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes) Heidegger na početku predavanja o Platonovom Sofistu razmatra Aristotelovu podjelu načina aleteheuin/”razabiranja istine”/raskrivanja iz šeste  knjige Nikomahove etike. Aristotel navodi pet načina “istinovanja”: episteme, tehne, fronesis, sofia i nous. Za objasniti prva tri (naime znanost, tehniku i razboritost) Heideggeru je trebalo dvadesetak stranica (poglavlja §6., §7. […]

fronesis? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes)

[nastavak na tehne? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes) Ako u naše doba znanost (Aristotelovo episteme) raskriva istinu o svijetu, a tehnologija s jedne strane, i razne psihološke ”tehnike” s druge (Aristotelovo tehne) vode poboljšanju ljudskog života, ima li još danas mjesta za daljnje načine raskrivanja istine (aletheuin)? Aristotel ih je imao još tri. Prvi […]

tehne? (uz ulomak iz Aristotel, Nikomahova etika i Martin Heidegger, Platon: Sophistes)

[nastavak na episteme? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes)] Umijeće (tehne) je isto što i tvorbena sposobnost koja je istinski prema razumu. Svako se umijeće bavi nastankom, naime: iznalaženjem i razmišljanjem kako da postane štogod od onih stvari koje mogu i biti i ne biti, i kojima je počelo u tvorcu, a ne u tvorevini. […]

episteme? (uz ulomak iz Aristotel, Nikomahova etika i Martin Heidegger, Platon: Sophistes)

[nastavak na aletheia? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes)] Već prije rekosmo kako postoje dva dijela duše, jedan koji je razuman i drugi koji je nerazuman. Sad na isti način valja razlučiti i u dijelu koji je razuman. Nek se pretpostavi da ima dva dijela u tome koji je razuman — jedan kojim promatramo ona od […]

Sorićeva aletheia? (uz Matko Sorić, Koncepti postmodernističke filozofije)

Heideggerov pojam aletheia je i prvi pojam u knjizi Matka Sorića Koncepti postmodernističke filozofije. Matku sam predavao u gimnaziji (ne filosofiju), a negdje lani smo se sreli i obnovili poznanstvo, pa smo u par navrata bili sugovornici u internetskom filosofiranju. Unatoč tome što njegov filosofski razvoj ide normalnim akademskim tijekom, čini mi se da njegova knjiga svjedoči za onu Despotovu, da je svaki pravi filosof autodidakt.