bipolarnost filosofskih raspoloženja – prvi pol: udivljenje (thaumazein)? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(deseti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Na samom početku Uvoda u MM Cipra navodi novovjekovne filosofe, od Descartesa, preko Husserla do Heideggera (a mogao je i na mnoge druge, vidi: kao u neki ocean bez obala?) da bi pokazao „posvemašnju samoupitnost“ filosofije i filosofa. Međutim, odmah potom, okrećući se antičkoj filosofiji i […]

transcendentno? trancendentalno? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(deveti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Misaono promatranje (theoria) istine dijelom je teško a dijelom lako. Znak je toga što nju nitko dostatno ne postiže, niti je opet u cijelosti promašuje, nego svatko kaže ponešto o naravi, i dok joj svaki pojedini pridaje ili ništa ili malo, iz svega što se prikupi […]

ljudi po naravi teže znanju? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(sedmi zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) „Svi ljudi teže znanju po naravi.“ (Aristotel, Metafizika A, 980a) Neposredno prije nego se pozvao na taj slavni početak Aristotelove Metafizike Marijan Cipra u Uvodu Metamorfoza metafizike navodi Heideggera koji pak navodi Hegela, kako je za zdrav razum filosofija „izokrenuti svijet“. Naš bi naslovni navod doista […]

2 ili 1, dvojba ili zajedništvo? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(šesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Mada je predmet Metamorfoza metafizike „grčka filosofija do Aristotela“, svijest o vlastitom povijesnom položaju navodi Marijana Cipru da započne onim što „poznaje svaki početnik filosofije“, a što je počelo, po mnogima i početak, filosofije našega razdoblja, novog vijeka. Descartes, znamo, započinje radikalnom dvojbom: što ako je […]

metafizika i etika? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(četvrti zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) Mada se u Metamorfozama metafizike izvorno (1978.) riječ etika jedva i spominje, u kasnijem Predgovoru drugom izdanju iz 1997. stoji zahtjev „svakoj suvremenoj metafizici“ da „bude prije svega etika“, odnosno jedno shvaćanje telosa povijesti metafizike iz koga se može zaključiti da je Marijan Cipra MM vidio […]

Cipra contra Hegel: periodizacija povijesti filosofije? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(drugi zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) Problem periodizacije filozofijske povijesti u njenoj cjelini i po pojedinim njenim epohama, otkad se ovaj problem s buđenjem historijske svijesti pojavio, bio je i ostao kamen spoticanja za svako povijesno mišljenje filozofije. Ovaj problem na zadovoljavajući način ne može riješiti niti a posteriorno prosuđivanje na osnovu činjeničnog »materijala« […]

razdoblja? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(prvi zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) Metamorfoze metafizike bile su prvotno zamišljene kao tetralogija. Svakom od četiriju naznačenih razdoblja filozofije odgovarala bi zasebna knjiga. Na taj način dobili bismo četiri djela, posvećena grčkoj metafizici, patrističko-helenističkoj metafizici, srednjovjekovnoj metafizici i novovjekovnoj metafizici samosvijesti. (MM, 2. izdanje, str.7.) Tako započinje Predgovor drugom izdanju Metamorfoza […]

čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike

zlata jer oni tražeći zemlju mnogu preruju i pronađu malo (Heraklit, fr. 22., preveo: I. Mikecin) Tako sam i ja “mudroslovlje” 20+ godina “s marom proučavo, a jadna ostadoh budala što zna koliko je i znala”. 🙂 Ali jedan grumen kojeg nađoh na početku još mi sjaji, pa je krajnje vrijeme da zagrizem u nj, […]