Nietzscheova povijest nihilizma-platonizma niz šest stepenica (ulomak iz Franco Volpi, Nihilizam)

Nietzsche je precizni dijagnostičar bolesti našega vremena. Njegova je velika zasluga da je prepoznao koliko je cjelina naše zapadnjačke kulture, a osobito znanost, prožeta platonizmom, te kako će bez nekog najvišeg dobra (bilo ono stvar uvida, kao u ”prvoj fazi” platonizma, ili stvar vjere, kao u drugoj, u ”platonizmu za puk”) njen smisao postati posvuda radikalno upitan. Tu krizu Zapada (kao platonizma otkačenog od najvišeg dobra) Nietzsche je nazvao nihilizam. Dok mu je ta dijagnoza omogućila da unaprijed ispriča ”povijest narednih dvaju stoljeća”, je li i s prijedlogom terapije bio podjednako uspješan? Je li lijek za nihilizam doista još više nihilizma?

(klikni na naslov)

pustinja raste? (ulomci F. Nietzschea, Ž. Paića i H. Arendt)

Pustinja raste: ajme onom tko pustinje skriva! … Predivno doista! Tu sada sjedim Blizu pustinje, a već I tako daleko od pustinje, A i nimalo još opustošen: Naime, progutan Od ove najmanje oaze… ulomak iz Friedrich Nietzsche, Tako je govorio Zarathustra, IV.2., Zagreb 2009., str. 289.-291., preveo: Mario Kopić, izvornik: Friedrich Nietzsche, Also Sprache Zarathustra IV (1885) […]

Nietzscheov nihilizam? (ulomci F. Nietzschea, M. Đurića i E. Finka)

U drugom stoljeću nakon Nietzschea stvari ne izgledaju puno bolje nego u prvom (najkrvavijem u historiji). Lišeno svake svrhe, sa Zapada poteklo znanje kao moć sad luta Zemljom strahovitom bezobzirnom brzinom rušeći tisućljetnom evolucijom postale žive forme, i organske i povijesne. Sve u svrhu progresa radi progresa – kad već bolje svrhe nemamo. Mini nuklearne bombe i maksi ekološke katastrofe tek su najočitiji znaci toga kretanja. Bolje da prestanem o tome govoriti, prije nego li zapadnem u “perverzno samopotvrđivanje i samouživanje istog tog nihilizma”.