Tisućljećima su naši preci osjećali da žive u kosmosu koji je sveprisutno naseljen živim bićima, inteligencijama koje oblikuju način na koji svijet radi. Kad je Ptahhotep pisao o Istini i Pravdi nije mislio, poput nas, na apstraktne ideje, mislio je na osobne karakteristike boginje Maat. “Velika je Maat!”, kažu njegovi mudrosni spisi. To je čin […]
(četrnaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Cjelina istinitih sudova čini cjelinu znanosti – episteme. Ispunjavajući i na neki način dovršavajući tradiciju može Hegel ustvrditi: „Istinski oblik u kome istina egzistira može biti samo njen znanstveni sistem. Raditi na tome da se filozofija približi formi znanosti – cilju da može odložiti svoje ime […]
Lijep ulomak Pierrea Hadota o luksuznosti filosofiranja. (Stiglo na mail, hvala N.)
Izvadak iz intervjua s francuskim historičarem filosofije i filosofom Pierreom Hadotom. Hadot naglašava da je glavna razlika između antičkih i novovjekovnih filosofa to što ovi drugi ne prakticiraju duhovne vježbe (ili barem to ne rade sustavno, odnosno, ako ih rade to ne ulazi u opis njihovog posla kao filosofa).
nagovor na filosofiju 