Do razdoblja opće pismenosti najčitanija knjiga našega naroda, kojega naziva slovinskim, (h)rvatskim ili iliričkim imenom, bila je Razgovor ugodni naroda slovinskoga Andrije Kačića Miošića iz 1756. Najranija godina s početka naše povijesti koja se u njoj spominje bila je ova: Na 3522. po stvorenju svita Farani Dalmatini naseliše otok Vis. Danas ne samo da „stvorenje […]
(dvadesetprvi zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Bog je teza i sinteza istodobno. Priroda je antiteza. … Ona treba biti Bogu potpuno identična, to jest kroz suprotstavljanje. Ona mu mora potpuno odgovarati, samo na obrnuti način. Ona je slika slikara o samome sebi. (Novalis, Filozofski fragmenti, Zagreb 2007., str. 14.) Cipra u svojoj […]
Po svemu sudeći, Platon je nauk o metempsihozi (da ista duša može nakon smrti tijela oživljavati nekog drugo tijelo, sve dok se ne oslobodi utjelovljavanja) preuzeo od pitagorejaca iz “Velike Grčke” (Sicilija).
Mada o tome ne postoji suglasnost interpreta, čini se da “Platonova crta” koja dijeli stvarnost i spoznaju na odjeljke treba biti podijeljena po zlatnom rezu. Pa u vezi s tim, a povodom natjecanja iz filosofije koje uključuje Platonovu crtu kao literaturu, jedan uvodni tekstić o zlatnom rezu.
Ulomak iz sjajnog futurističkog pitagorejskog romana, kojega ponovno pročitah nakon dvadesetak godina. Naravno, ondašnji bi pitagorejci i platonisti tu nama nedohvatljivu matematičku-muzičku-meditativnu Igru valjda nazvali naprosto – filosofija.
[K]aže da se [Pitagora] u tolikoj mjeri čistio i izbjegavao sve što je u vezi s ubojstvima da ne samo da nije jeo životinjsko meso nego da se nikada nije niti približavao kuharima i lovcima.(Porfirije, prema Diels, Predsokratovci) … i Pitagora takvu askezu propovijeda te naređuje da se ne jedu životinje.(Strabon, prema Diels, Predsokratovci) Pitagora je provodio […]
Najprije moramo utvrditi da Aristotel nije razvijao pravu teoriju umjetnosti u širem smislu riječi, a ponajmanje teoriju likovnih umjetnosti, premda je svoje misli oblikovao u četvrtom stoljeću koje je bilo stoljeće grčkog slikarstva. Njegovu teoriju umjetnosti poznajemo zapravo samo iz njegove teorije tragedije, poznatog nauka o katarzi, prema kojemu pomoći sućuti i straha nastaje očišćenje […]
nagovor na filosofiju 