Amerika, Rusija i duhovni poziv Europe?

Slavni Heideggerov navod od prije skoro cijelog stoljeća kazuje o Europi koja se nalazi u škarama između Rusije i Amerike, koje su metafizički isto, naime s obzirom na njihov svjetski značaj i odnos spram duha. Taj je odnos nadiranje nečeg takvog što napadajući razara svaki rang i svako svjetski duhovno te ih proglašava lažju. To […]

kakav sam ja to antikomunist?

Komunizam je: Politička ideologija utemeljena na ukidanju privatnoga vlasništva i na uspostavi zajedničkoga vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. Također politički pokret koji obuhvaća ukupnost komunističkih partija, organizacija i skupina u svijetu, odnosno politički sustav totalitarne jednostranačke vlasti. (enciklopedija.hr) Radi se, dakle, o dva značenja. S obzirom na ovo drugo značenje riječi komunizam – „politički sustav […]

američki ekscepcionalizam? (ulomci J. D. Sachsa, S. Grgasa, A. Tocquevillea i R. Rortyja)

Sjedinjene Države već dugo sebe smatraju iznimnom nacijom, pa čak i Božjim Novim Izraelom izabranim da otkupi svijet. To gledište ima podršku u objema strankama i duboke korijene u povijesti, kulturi i vjerskim tradicijama zemlje. Nedavne pohvale američkoj iznimnosti uključuju opis Sjedinjenih Država kao „sjajnog Grada na Brdu” (Ronald Reagan) i „nezamjenjive nacije” (Madeleine Albright). […]

populizam ili oligarhija? (ulomak iz Marco d’Eramo, Populizam i nova oligarhija)

Odvratnost sa kojom se ovih dana izgovaraju reči „populizam“ i „populistički“ poznata je odlika političke scene. … Među epitetima kojima se opisuje populizam pronalazimo „agresivni“, „virulentni“, „necivilizovani“. … U ovom nervoznom jednoglasju, jedna se stvar izdvaja: koncept populizma smatra se očiglednim, kao da svi znamo o čemu se radi. Istina je, međutim, da politikolozi raspravljaju […]

nacionalna država i balkanizacija Srednje Europe? (uz Timothy Snydera)

Pojam nacionalne države izvorno se odnosi na državu u kojoj prevladava jedna nacija, državu koja je utemeljena na nacionalnim vrijednostima i suverenitetu koji je jedan, nedjeljiv, neotuđiv, i pripada naciji. … U takvom tipu države nacija se javlja kao jedinstven politički identitet koji je središnji subjekt političke integracije nad kojim ne može biti nikakva autoriteta, […]

je li rat u Ukrajini greška Zapada? (uz Johna Mearsheimera)

U mnoge neočekivane posljedice strašnog rata u Ukrajini možemo ubrojiti i činjenicu da jednosatno sedam godina staro predavanje sedamdesetpetogodišnjeg čikaškog profesora politologije Johna Mearsheimera na youtubeu ima preko 27 milijuna pregleda. Naime, iz teorije o međunarodnim odnosima koja se naziva realizam, i koja je jedna od dvije-tri vodeće teorije toga područja, a čiji je Mearsheimer […]

puno nije vredna al’ vređati je nedam! (odgovor čitatelju iz Srbije)

Čitatelj iz Srbije javio mi se na mail, zasmetale su ga riječi s kraja mog teksta duh ’89.?: ’89./’90. … smo postali slobodni građani s pravom političkog samoorganiziranja. Time je, što se mene tiče, učinjen jedan nesumnjiv povijesni korak naprijed u svijesti o slobodi čovjeka. Svakako bi čovjek mogao poželjeti još mnoge takve, i žaliti […]

duh ’89.?

Pedesetogodišnji G. W. F. Hegel – već tada notorni „filosofski diktator nad Njemačkom“ koji je navodno filosofiju učinio „znanstvenim prebivalištem pruske restauracije“ a „političkom konzervativizmu, kvijetizmu i optimizmu“ dao „apsolutnu formulu“ čime se stavio u službu „znanstveno formuliranog opravdavanja policijskog sistema i demagoškog proganjanja“ – srpnja 1820. u nekom je društvancu kolega i studenata umjesto […]

replike? (n)

Pabirci mojih zapisa s foruma. 22.5.2021. Možemo li znati istinu? Jedino istinu možemo znati. (Nulta lekcija iz filosofije.) forum 30.04.2021. Religijski dualizam pretpostavlja jedno dobro i jedno zlo. Ali zlo je po sebi mnoštveno, ne-jedno, pa u odnosu na “kako na Nebu tako i na Zemlji” imamo barem dva zastranjenja. Ne samo (recimo sotonsko) “zemlja […]

politički svjetonazor i znanost?

Odnosi između glavnih političkih svjetonazora (recimo progresivci, liberali, konzervativci) obično se prikazuju u pogledu prema ekonomiji i određenim svjetonazorskim pitanjima. Meni se, pak, čini da je najuputnije sagledati ih u odnosu spram prosvjetiteljstva, makar i dvjesto godina nakon njegovog navodnog kraja, te nakon kritika koje je od onda pretrpjelo sa svih strana. Prosvjetiteljstvo je, kao […]