puno nije vredna, al’ vređati je nedam! (odgovor čitatelju iz Srbije)

Čitatelj iz Srbije javio mi se na mail, zasmetale su ga riječi s kraja mog teksta duh ’89.?: ’89./’90. … smo postali slobodni građani s pravom političkog samoorganiziranja. Time je, što se mene tiče, učinjen jedan nesumnjiv povijesni korak naprijed u svijesti o slobodi čovjeka. Svakako bi čovjek mogao poželjeti još mnoge takve, i žaliti […]

duh ’89.?

Pedesetogodišnji G. W. F. Hegel – već tada notorni „filosofski diktator nad Njemačkom“ koji je navodno filosofiju učinio „znanstvenim prebivalištem pruske restauracije“ a „političkom konzervativizmu, kvijetizmu i optimizmu“ dao „apsolutnu formulu“ čime se stavio u službu „znanstveno formuliranog opravdavanja policijskog sistema i demagoškog proganjanja“ – srpnja 1820. u nekom je društvancu kolega i studenata umjesto […]

replike? (n)

Pabirci mojih zapisa s foruma. 22.5.2021. Možemo li znati istinu? Jedino istinu možemo znati. (Nulta lekcija iz filosofije.) forum 30.04.2021. Manihejski dualizam pretpostavlja jedno dobro i jedno zlo. Ali zlo je po sebi mnoštveno, ne-jedno, pa u odnosu na “kako na Nebu tako i na Zemlji” imamo barem dva zastranjenja. Ne samo (recimo sotonsko) “zemlja […]

čime je opravdana karizmatska vlast? (uz kafansko-političku raspravu ‘Tito ili Tuđman?’)

Omiljena hrvatska kafansko-političko-povijesna dvojba – Tito ili Tuđman – notorno pati od uspoređivanja mnogo čega neusporedivog; stoga bih, kao vlastiti doprinos tome lokalnom žanru, predložio da se u raspravu uvede i jedan pojam koji je, čini mi se, primjenjiv na obojicu. Radi se o pojmu „karizmatske vlasti“ kojega je u političke znanosti uveo slavni sociolog […]

ravnoteža civilnog društva, države i ekonomije?

U svom tekstu Posle neoliberalizma iz 2019. poznati ekonomist Joseph Stiglitz kao „prvi prioritet“ za „progresivnu ljevicu“ navodi „povratak ravnoteže između civilnog društva, države i ekonomije“. Mada se inače ne osjećam pozvanim kad se netko obraća progresivnoj ljevici ta mi je misao zapela za oko kao čitatelju Platonove Politeje. Tamo, naime, Platon kao vrhovnu vrlinu […]

civilno društvo naspram ekonomije i države? (ulomak iz J. L. Cohen i A. Arato, Civil Society and Political Theory)

Korištenjem trodijelnog modela ekonomije, civilnog društva i države uklanjamo gotovo definicijsku vezu (kod Hegela, a još više kod Marxa) između kapitalističke ekonomije i modernog civilnog društva. … Pojam civilnog društva kojega branimo razlikuje se od Hegelovog modela u tri bitna vida. Prvo, pretpostavlja diferenciraniju društvenu strukturu. Nasljedujući Gramscija i Parsonsa, pretpostavljamo diferencijaciju civilnog društva ne […]

fašizam kao apsolut?

Svatko zna da pojam fašizam označava određene totalitarne nacionalističke režime u europskim zemljama nastale u desetljećima nakon Velikog rata a okončale uglavnom krajem Drugog svjetskog rata, uz nekoliko (blažih) iznimki koje su svoj kraj dočekale sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Ali budući da se taj pojam koristi i za pojave neovisne o tim konkretnim režimima, postavlja […]

naum u povijesti? (ulomak iz Aldous Huxley, Majmun i bit)

Jedna raspravica o opravdanosti bombi na Hirošimu i Nagasaki podsjetila me na formulaciju “bezuvjetna predaja”, a onda i na ovaj ulomak iz jedne od meni omiljenih knjiga u mladosti, Huxleyeve “Majmun i bit”. Kako mogu objaviti i ovo i Hegelov ulomak o umu u povijesti (https://protreptikos.wordpress.com/2018/06/04/povijest-kao-napredovanje-u-svijesti-o-slobodi-ulomak-iz-g-w-f-hegel-filozofija-povijesti/)? Oboje su mogućnosti, izbor je naš. Kao što reče pjesnik: “If a man is not rising upwards to be an angel, depend upon it, he is sinking downwards to be a devil . He cannot stop at the beast.”

ideološka borbenost ili prava mjera? (uz jednu fejsbučku raspravu s Nenadom Bakićem)

Malo ću zlorabiti vlastiti blog za privatne svrhe, naime za objašnjenje činjenice da me još jedan 🙂 uglednik blokirao na facebooku (a možda mi uz to uspije i jedna filosofska poanta). Nenada Bakića cijenim zbog dviju stvari (a ostale kojima se bavi me ne zanimaju toliko pa nemam mišljenje). Prva od njih je angažman oko […]