teleologija u povijesti? (ulomak iz Timo Miettinen, Husserl and the Idea of Europe)

Ideja povijesne teleologije jedna je od središnjih tema Husserlovih promišljanja Europe i to u barem dva smisla. Prvo, Husserla je sa cjelokupnom tradicijom moderne filosofije povezivalo insistiranje da se istinsko razumijevanje kulture treba ostvariti u jednom teleološkom obliku, to jest treba ga učiniti razumljivim kao njen razvoj ka određenim „ciljevima“ i „svrhama“. Kao što reče […]

američki ekscepcionalizam? (ulomci S. Grgasa, A. Tocquevillea i R. Rortyja)

Ideju, ali i oglašavanje američkog ekscepcionalizma, nalazimo već u znamenitoj propovijedi Johna Winthorpa na brodu „Arabella” prije negoli su kolonizatori stupili na američko kopno i u kojoj im je on kazao da će biti „kao Grad na Brdu u koji će biti uperene oči svih naroda”. Različiti su mislitelji i pisci u kasnijem dijakronijskom nizu […]

ruski mesijanizam? (ulomak iz Antun Adler, Evropa i duša Istoka)

[D]jelo Waltera Schubarta »Evropa i duša Istoka (»Europa und die Seele des Ostens«, izdanje »Vita Nova« Luzern, 1939.) … nije samo trijezna i neutralna historijska bilanca jednog evropskog učenjaka, već je ovdje budućnost našla izražaja, a Schubart doprinosi samo svoj dio izgradnji te budućnosti. … »Ivanovski čovjek« jest misaono središte njegova djela. Ovu Schubartovu knjigu […]

filosofija i rođenje individualnosti? (ulomak iz Mark Vernon, Philosophy and The Creation of the Individual)

Tisućljećima su naši preci osjećali da žive u kosmosu koji je sveprisutno naseljen živim bićima, inteligencijama koje oblikuju način na koji svijet radi. Kad je Ptahhotep pisao o Istini i Pravdi nije mislio, poput nas, na apstraktne ideje, mislio je na osobne karakteristike boginje Maat. “Velika je Maat!”, kažu njegovi mudrosni spisi. To je čin […]

nacionalna država i balkanizacija Srednje Europe? (uz Timothy Snydera)

Pojam nacionalne države izvorno se odnosi na državu u kojoj prevladava jedna nacija, državu koja je utemeljena na nacionalnim vrijednostima i suverenitetu koji je jedan, nedjeljiv, neotuđiv, i pripada naciji. … U takvom tipu države nacija se javlja kao jedinstven politički identitet koji je središnji subjekt političke integracije nad kojim ne može biti nikakva autoriteta, […]

puno nije vredna al’ vređati je nedam! (odgovor čitatelju iz Srbije)

Čitatelj iz Srbije javio mi se na mail, zasmetale su ga riječi s kraja mog teksta duh ’89.?: ’89./’90. … smo postali slobodni građani s pravom političkog samoorganiziranja. Time je, što se mene tiče, učinjen jedan nesumnjiv povijesni korak naprijed u svijesti o slobodi čovjeka. Svakako bi čovjek mogao poželjeti još mnoge takve, i žaliti […]

duh ’89.?

Pedesetogodišnji G. W. F. Hegel – već tada notorni „filosofski diktator nad Njemačkom“ koji je navodno filosofiju učinio „znanstvenim prebivalištem pruske restauracije“ a „političkom konzervativizmu, kvijetizmu i optimizmu“ dao „apsolutnu formulu“ čime se stavio u službu „znanstveno formuliranog opravdavanja policijskog sistema i demagoškog proganjanja“ – srpnja 1820. u nekom je društvancu kolega i studenata umjesto […]

Adonisove lijehe? (uz D. Graeber, D. Wengrow, The Dawn of Everything)

S užitkom sam čitao sjajnu novu knjigu antropologa Davida Graebera i arheologa Davida Wengrowa The Dawn of Everything: A New History of Humanity, objavljenu prije par tjedana (i već dostupnu na Library Genesis zahvaljujući dobrim ljudima koji ne poštuju autorska prava <3). U njoj se na nizu zanimljivih primjera dokazuje teza da ustrojstva ljudskih zajednica […]

čemu povijest filosofije? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(šesnaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Moj omiljeni fizičar David Bohm, osim fizikom i onim što je nazivao „mišljenjem cjeline“ (odnosno metafizikom, mada on to nije tako htio nazvati), cijeloga života se bavio i dijalogom. To je naposljetku poprimilo jednu specifičnu praksu nazvanu Bohmian dialogue, gdje bi se dvadesetak ili više ljudi […]