Cipra contra Hegel: periodizacija povijesti filosofije? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(drugi zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) Problem periodizacije filozofijske povijesti u njenoj cjelini i po pojedinim njenim epohama, otkad se ovaj problem s buđenjem historijske svijesti pojavio, bio je i ostao kamen spoticanja za svako povijesno mišljenje filozofije. Ovaj problem na zadovoljavajući način ne može riješiti niti a posteriorno prosuđivanje na osnovu činjeničnog »materijala« […]

razdoblja? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(prvi zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) Metamorfoze metafizike bile su prvotno zamišljene kao tetralogija. Svakom od četiriju naznačenih razdoblja filozofije odgovarala bi zasebna knjiga. Na taj način dobili bismo četiri djela, posvećena grčkoj metafizici, patrističko-helenističkoj metafizici, srednjovjekovnoj metafizici i novovjekovnoj metafizici samosvijesti. (MM, 2. izdanje, str.7.) Tako započinje Predgovor drugom izdanju Metamorfoza […]

memealogija filosofije?

za Franju Tušeka(杜鹏飞) Filosofsko pitanje „što je to filosofija“ ima, kao i mnoga druga filosofska pitanja, mnoštvo međusobno nesuglasnih odgovora. Za potrebe ovoga teksta sve ne-povijesne definicije stavljam u istu skupinu: kod njih se određuju stanovite značajke nužne da bismo nešto smatrali filosofijom. Prema takvim bi definicijama u bilo kojoj ljudskoj kulturi – npr. u […]

scijentizam kao zadnja ideologija?

Rječnička definicija scijentizma je: ideologija koja izdiže znanost iznad ostalih tumačenja života; izdizanje prirodnih nad društvenim znanostima; … pretjerano povjerenje u metode prirodne znanosti koje se primjenjuju u svim područjima istraživanja (npr. u filozofiji, društvenim i humanističkim znanostima)… Scijentizam je osobito bio raširen u XIX. st., kada je isticao vjeru u napredak znanosti i postizanje […]

Amerika i svjetski građanski ratovi? (ulomci Erica Hobsbawma, Dana Dinera i Andrewa Bacevicha)

Dvadeseto stoljeće bilo je najubilačkije u zabilježenoj historiji. Ukupan broj smrti prouzročenih ili povezanih s ratovima procijenjen je na 187 milijuna, što odgovara više od 10% ukupnog svjetskog stanovništva 1913. Uzmemo li da je započelo 1914., to je bilo stoljeće skoro pa neprekinutog rata … kojim su dominirali svjetski ratovi… Razdoblje od 1914. do 1945. […]

naum u povijesti? (ulomak iz Aldous Huxley, Majmun i bit)

Jedna raspravica o opravdanosti bombi na Hirošimu i Nagasaki podsjetila me na formulaciju “bezuvjetna predaja”, a onda i na ovaj ulomak iz jedne od meni omiljenih knjiga u mladosti, Huxleyeve “Majmun i bit”. Kako mogu objaviti i ovo i Hegelov ulomak o umu u povijesti (https://protreptikos.wordpress.com/2018/06/04/povijest-kao-napredovanje-u-svijesti-o-slobodi-ulomak-iz-g-w-f-hegel-filozofija-povijesti/)? Oboje su mogućnosti, izbor je naš. Kao što reče pjesnik: “If a man is not rising upwards to be an angel, depend upon it, he is sinking downwards to be a devil . He cannot stop at the beast.”

je li povijest mogla krenuti drugim putem? (ulomak iz Slavoj Žižek, ‘Misliti unatrag’: predestinacija i apokalipsa)

Općem hype-u oko predstojećeg razgovora Slavoja Žižeka i Jordana Petersona (zakazanog za 19. travnja ove godine) pridružuje se i Nagovor na filosofiju. Ovaj put Žižek, o realnosti neostvarenih mogućnosti.

Tukidid o današnjoj politici: nestanak središta? (ulomak iz Tukidid, Peloponeski rat i E. Mendelson, What Thucydides Knew about USA Today)

Dvije godine nakon američkih izbora 2016. izgleda sve jasnije da je Tukidid najveći historičar ne samo imperija nego i suvremene politike. Ovaj ulomak je njegovo objašnjenje građanskog rata u Korkiri 427. pr. Kr – i, podjednako, politike u Americi, godine Gospodnje 2018.