memealogija filosofije?

za Franju Tušeka(杜鹏飞) Filosofsko pitanje „što je to filosofija“ ima, kao i mnoga druga filosofska pitanja, mnoštvo međusobno nesuglasnih odgovora. Za potrebe ovoga teksta sve ne-povijesne definicije stavljam u istu skupinu: kod njih se određuju stanovite značajke nužne da bismo nešto smatrali filosofijom. Prema takvim bi definicijama u bilo kojoj ljudskoj kulturi – npr. u […]

scijentizam kao zadnja ideologija?

Rječnička definicija scijentizma je: ideologija koja izdiže znanost iznad ostalih tumačenja života; izdizanje prirodnih nad društvenim znanostima; … pretjerano povjerenje u metode prirodne znanosti koje se primjenjuju u svim područjima istraživanja (npr. u filozofiji, društvenim i humanističkim znanostima)… Scijentizam je osobito bio raširen u XIX. st., kada je isticao vjeru u napredak znanosti i postizanje […]

Amerika i svjetski građanski ratovi? (ulomci Erica Hobsbawma, Dana Dinera i Andrewa Bacevicha)

Dvadeseto stoljeće bilo je najubilačkije u zabilježenoj historiji. Ukupan broj smrti prouzročenih ili povezanih s ratovima procijenjen je na 187 milijuna, što odgovara više od 10% ukupnog svjetskog stanovništva 1913. Uzmemo li da je započelo 1914., to je bilo stoljeće skoro pa neprekinutog rata … kojim su dominirali svjetski ratovi… Razdoblje od 1914. do 1945. […]

naum u povijesti? (ulomak iz Aldous Huxley, Majmun i bit)

Jedna raspravica o opravdanosti bombi na Hirošimu i Nagasaki podsjetila me na formulaciju “bezuvjetna predaja”, a onda i na ovaj ulomak iz jedne od meni omiljenih knjiga u mladosti, Huxleyeve “Majmun i bit”. Kako mogu objaviti i ovo i Hegelov ulomak o umu u povijesti (https://protreptikos.wordpress.com/2018/06/04/povijest-kao-napredovanje-u-svijesti-o-slobodi-ulomak-iz-g-w-f-hegel-filozofija-povijesti/)? Oboje su mogućnosti, izbor je naš. Kao što reče pjesnik: “If a man is not rising upwards to be an angel, depend upon it, he is sinking downwards to be a devil . He cannot stop at the beast.”

je li povijest mogla krenuti drugim putem? (ulomak iz Slavoj Žižek, ‘Misliti unatrag’: predestinacija i apokalipsa)

Općem hype-u oko predstojećeg razgovora Slavoja Žižeka i Jordana Petersona (zakazanog za 19. travnja ove godine) pridružuje se i Nagovor na filosofiju. Ovaj put Žižek, o realnosti neostvarenih mogućnosti.

Tukidid o današnjoj politici: nestanak središta? (ulomak iz Tukidid, Peloponeski rat i E. Mendelson, What Thucydides Knew about USA Today)

Dvije godine nakon američkih izbora 2016. izgleda sve jasnije da je Tukidid najveći historičar ne samo imperija nego i suvremene politike. Ovaj ulomak je njegovo objašnjenje građanskog rata u Korkiri 427. pr. Kr – i, podjednako, politike u Americi, godine Gospodnje 2018.