fizika i realnost vremena? (ulomak iz intervjua s Timom Maudlinom)

Zašto bi se mislilo da vrijeme ima smjer? Čini se da to ide usuprot onome što fizičari često kažu. Mislim da to pitanje ide malo naopako. Pođite do čovjeka na ulici i pitajte ga ima li vrijeme smjer, razlikuje li se budućnost od prošlosti, ne kreće li se vrijeme prema budućnosti. To je prirodni pogled. Zanimljivije […]

nerazumna učinkovitost matematike u prirodnim znanostima? (ulomak iz Eugene Wigner, The Unreasonable Effectiveness of Mathematics in the Natural Sciences)

– Koga briga za tu pradavnu povijest: Platona, univerzalije…
– A fizikalni zakoni?
– Što s njima?
– Prethode fizičkim zbivanjima koja određuju, a ta zbivanja ne utječu na njih. Prethode umovima koji ih otkrivaju, a ta otkrića ne utječu na njih. Ne mijenjaju se tijekom vremena, vrijede posvuda u prostoru. Dakle, nešto matematičko, neovisno o prostoru i vremenu, neovisno o fizičkim zbivanjima, neovisno o nama; fizička događanja ovise o tome, mi to možemo samo otkriti ili ne.
– A čuda. 🙂 Ti ”zakoni” su samo vrlo općenit opis obrazaca prirodnih zbivanja.
– Pogledaj npr. otkriće elektromagnetskih valova. U prethodnim su desetljećima fizičari pokušavali opisati pojave iz elektriciteta (poput Galvanijevih žabljih krakova) i magnetizma. Ali, iz toga je, preko Maxwellovih jednačbi, proizašlo nešto sasvim drugo što uopće nisu pokušavali opisati – objašnjenje svjetlosti. Potpuna neočekivanost takvih otkrića nespojiva je s pojmom pukog ”opisa” neke pojave. Tu se otkrivaju stvarne neočekivane veze.

(klikni na naslov)

što (ni)su prirodni zakoni? (ulomak iz Tim Maudlin, Metaphyics within Physics)

Bio sam zaboravio koliko mi je dosadna analitička filosofija. 😦 Da je analitička filosofija jedina filosofija, ne bih čitao filosofe. Što nije neka zamjerka analitičarima, budući da oni ionako pišu za druge filosofe koji se bave sličnim temama (onako kako biokemičari pišu za druge biokemičare koji se bave sličnim temama). Ali, što se mene tiče, ima zanimljivijih znanosti od analitičke filosofije shvaćene kao znanost. Od kojih mi je opet zanimljivija filosofija kad nije shvaćena kao još jedna znanost.

No dobro, jedna od tih znanosti koja me zanima je fizika, pa čitah Tima Maudlina. On hoće pokazati da je pojam prirodnog zakona ontološki primaran, utoliko što se ne može/ne treba svesti na nešto drugo.

Glavni mu je protivnik hjumovski nauk po kojem postoje jedino lokalna činjenična stanja.  Važna primjedba protiv toga nauka su tzv. protivčinjenični iskazi (counterfactuals). To su iskazi tipa ”što bi bilo kad bi bilo”. Oni su poznati svakome tko je npr. ikad riješio ijedan zadatak iz fizike: ”ako tijelo mase m pustimo da klizi niz kosinu nagiba 30° bez trenja, odredi akceleraciju”. To je fizika. Ali, tijelo mase m na kosini bez trenja, ili sunčev sustav sa šest planeta, nisu nikakvi obrasci lokalnih činjeničnih stanja. Takvih situacija činjenično može sasvim lijepo uopće nikada ne biti, ali mi ipak najnormalnije kažemo: kad bi je bilo, onda bi prirodni zakoni odredili gibanje na točno odrediv način.