[S]lobodan čovjek ne može djelovati proizvoljno. Ili, preciznije, metafizički govoreći može djelovati proizvoljno ali za Steinera (i zapravo za većinu filosofa) takva djela ne predstavljaju potpuno odvijanje slobode. Uvjet takvoga odvijanja jest da osoba ima sposobnost apstrahirati ili odmaknuti se od danih poriva i bilo kojega pretpostavljenog „prirodnog tijeka“ događaja. Osim toga, za Steinera je […]
Predavanje Marijana Cipre iz 1970., održano u sklopu ciklusa predavanja o suvremenim filosofskim pravcima, a objavljeno iste godine kao članak u časopisu Encyclopedia moderna. Marijan Cipra: Rudolf Steiner, Znanost unutarnjeg iskustva – antropozofija
Središnja tvrdnja kantovskog kritičkog idealizma jest da je naše znanje ograničeno na pojave, … da je sve naše znanje danoga svijeta posredovano osjetilnim zrenjem prostora i vremena, te da je naš intelekt diskurzivan a ne arhetipski. Uslijed toga ne možemo znati stvari spontano… Mada neposredovano znanje putem intelektualnog zrenja [intellectual intuition] mora biti uračunato kao […]
Na početku spoznajnoteorijskih istraživanjā … valja odbaciti sve što već samo pripada u oblast spoznavanja. Spoznaja je nešto nastalo putem čovjeka, nešto nastalo kroz njegovu djelatnost. Ako se spoznajna teorija zbilja treba objašnjavajući protezati na cijelu oblast spoznavanja, onda za polazište mora uzeti nešto što je tom djelatnošću ostalo posve nedirnuto, štoviše, nešto otkud sama […]
U novom broju “Filozofskih istraživanja” Kristijan Gradečak piše o vezi između pojma filosofije kao duhovne znanosti kod Marijana Cipre i Steinerove antroposofije kao duhovne znanosti.
Drugi antropozofski prijevod Kristijana G. na Nagovoru na filosofiju – o razlici između liberalizma u Engleza i Nijemaca. Članak iz 1929., ipak sasvim aktualan.
Hegel kaže: “Spoznaj samoga sebe, to je nalog koji niti u sebi samom, niti u misli onoga tko je to prvi izgovorio nema značenje jednostavnog poznavanja sebe samoga, tj. poznavanja sposobnosti, karaktera, usmjerenja i nedostataka pojedinca, nego poznavanje onoga što je bitno istinito u čovjeku… Niti filosofija duha za svoj cilj ne postavlja tu tobožnju spoznaju koja u čovjeku traži njegove individualne osobine, strasti i slabosti…; spoznaju koja s jedne strane nema nikakve vrijednosti ukoliko ne pretpostavlja spoznaju općenitosti, tj. čovjeka, … a koja se, s druge strane, nikako ne odnosi na slučajnosti, na beznačajne i prolazne proizvode duhovnog bića i koje nimalo ne prodiru niti u njegovu bit niti u nutarnju prirodu.”
Ipak, samospoznaja mora biti i spoznaja upravo sebe, a ne neka antropološka spoznaja o vrsti homo sapiens. Čini se da je kretanje u tom krugu međusobnog zrcaljenja univerzalnog i individualnog bitan dio samospoznavanja.
“S kojim pravom objavljujete da je svijet dovršen bez mišljenja? Ne proizvodi li istom nužnošću svijet u čovjekovoj glavi mišljenje, kao i cvijet na biljci? Posadite sjemenku u zemlju. Ona tjera korijen i stabljiku. Razvija listove i cvjetove. Stavite biljku preda se. U vašoj se duši povezuje s određenim pojmom. Zašto taj pojam manje pripada čitavoj biljci nego list i cvijet? Vi kažete: Listovi i cvjetovi postoje i bez subjekta koji ih opaža; pojam se pojavljuje tek kad čovjek stane nasuprot biljci. Sasvim u redu. Ali i cvjetovi i listovi nastaju na biljci samo ako ima zemlje u koju se može položiti sjemenka te ako ima zraka i svjetla da se mogu razvijati listovi i cvjetovi. Isto tako nastaje pojam biljke ako biljci priđe mislena svijest.”
Jedna primjedba o tezi Waltera Benjamina po kojoj je fašizam estetizacija politike (vidi npr.: http://pescanik.net/estetizirati-politiku/) podsjetila me na teoriju o društvenoj trostrukosti Rudolfa Steinera. Ne nađoh na brzinu neki primjeren članak, pa evo nešto s wiki, dovoljno za objašnjenje te zamisli.
Ako povežemo te dvije zamisli (Benjaminovu i Steinerovu), onda bi fašizam bio nešto kao teokracija nakon ”smrti Boga”, nakon što je umjetnost izgubila usmjerenost ka božanskom i postala l’art pour l’art.
Na forum.hr zajednički čitamo knjigu Rudolfa Steinera Filosofija slobode iz 1884.
http://www.forum.hr/showthread.php?t=813488
Tim povodom ovdje jedan ulomak s početka knjige, u kojem se postavlja temeljno pitanje o ljudskoj slobodi.
nagovor na filosofiju 