za Franju Tušeka（杜鹏飞） Figura antičkog filosofa po svojoj naravi je u nesporazumu s gradom, točnije s mnijenjem (doxa). Doxa je bila više od onoga što danas nazivamo svjetonazorom: bilo je to samorazumljivo povjerenje u to da valja živjeti onako kako se (kod nas) živi, jedno samorazumljivo vrednovanje u skladu s implicitnim normama zajednice u koju […]
Filmsku trilogiju Krzysztofa Kieślowskog Tri boje: Plavo (1993.), Bijelo (1994.), Crveno (1994.) odgledao sam u svojim ranim dvadesetima, kad su ti filmovi izlazili. Bili su mi zanimljivi, ali mi je tada vjerojatno mnogo toga bitnog u njima promaklo. U zadnjih godinu dana sam ih ponovno gledao (u obratnom redoslijedu), pa su mi pokrenuli neke misli o […]
[S]lobodan čovjek ne može djelovati proizvoljno. Ili, preciznije, metafizički govoreći može djelovati proizvoljno ali za Steinera (i zapravo za većinu filosofa) takva djela ne predstavljaju potpuno odvijanje slobode. Uvjet takvoga odvijanja jest da osoba ima sposobnost apstrahirati ili odmaknuti se od danih poriva i bilo kojega pretpostavljenog „prirodnog tijeka“ događaja. Osim toga, za Steinera je […]
Moj naslov je antikapitalizam slobodnog tržišta. Želim ustvrditi potrebu da pobornici tržišta i poduzetništva ponovno zauzmu stav radikalizma, ponovno iskažu svoje pravo da budu jedna remetilačka, čak subverzivna, a ne reakcionarna snaga u svijetu. Potrebno je razlikovati, s jedne strane, slobodna tržišta koja služe potrošačima, i s druge strane ortački [crony] kapitalizam ovisan o državnim […]
Nanovo je objavljen stari prijevod Hegelove Filozofije povijesti, pa tim povodom evo slavnoga mjesta o smjeru povijesti ka ozbiljenju slobode.
Ima na ovom blogu ponešto fizike, biologije, matematike, ima i društvenih i humanističkih znanosti, ima i buddhizma, pa možda može proći i malo kršćanske teologije. 🙂 Naravno, na “moju” temu: vrijeme i sloboda.
Mišljenje je, kad nije naviknuto opetovanje prošlosti, nešto kao pre-kognicija mogućih budućnosti.
Primjedba da se u prethodnom Schellingovom ulomku mračnoj temi pridružila i mračnost izričaja čini se na mjestu. Pa evo jedne suvremene interpretacije cjeline tog Schellingovog ogleda, koja bi trebala pružiti kontekst iz kojeg će i prethodni zapis (nadam se) biti razumljiviji.
Na forum.hr zajednički čitamo knjigu Rudolfa Steinera Filosofija slobode iz 1884.
http://www.forum.hr/showthread.php?t=813488
Tim povodom ovdje jedan ulomak s početka knjige, u kojem se postavlja temeljno pitanje o ljudskoj slobodi.
Sloboda odabira ne implicira naprosto oslobađanje od prošlosti nego racionalni odabir toga koju od mogućnosti do koje nas je naša prošlost dovela nasljedovati i dalje razvijati.
nagovor na filosofiju 