rastrojstvo istine-ljepote-dobra? (ulomak iz Peter Sloterdijk, Kopernikanska mobilizacija i ptolomejsko razoružanje)

Čitamo li npr. neki klasični kineski spis teško je reći radi li se o filosofiji, religiji ili znanosti, a često je uz to umjetnički oblikovan. To i u Europi vrijedi recimo kod Platona, možda i kod renesansnih pisaca. No, u Novom vijeku umjetnost ide svojim putem, znanost nekim drugim, politika trećim, filosofija pokušava to sve objediniti ali sa sumnjivim uspjehom. Više ne postoji ono platonističko uvjerenje da je ono što je dobro ujedno i istinito i lijepo, na kojem je počivalo to da znanost, umjetnost, filosofija, religija mogu na različite načine govoriti isto. Stare su civilizacije uspijevale u svojim najvišim dostignućima prikazati to jedinstvo istine, dobra, ljepote… stoga se ta dostignuća teško mogu svrstati bilo u znanost, bilo u umjetnost, bilo u filosofiju, bilo u religiju – na neki su način sve to istodobno.

Platonova pravednost: svakom svoje? (ulomci iz Platon, Država i D. Barbarić, Grčka filozofija)

-Budući da je i duša svakoga pojedinca tako na troje razdijeljena, kao što je država razdijeljena na tri staleža, to će se dopustiti, kako se meni čini, i drugi dokaz. -Koji to? -Ovaj. Za tri dijela čini mi se, da su i naslade trovrsne, za svaki pojedini jedna osobita; tako isto i kod požuda i […]

tri tipa ljudi? (ulomci Heraklida iz Ponta i Andree W. Nightingale)

Leon je, diveći se njegovom geniju i elokvenciji, ispitivao Pitagoru o njegovom umijeću; on mu je, pak, odgovorio kako nije majstor nikakva umijeća, nego filosof. Čudeći se toj novoj riječi, Leon upita tko su filosofi i po čemu se oni razlikuju od ostalih.  Ida bi mu objasnio što ona znači Pitagora je upotrijebio poredbu koja […]