organizam? (ulomak iz Volker Gerhardt, Samoodređenje)

Da bismo mogli razlučiti što to znači jedan živi organizam, gdje on počinje a gdje prestaje (a počinje okoliš), moramo već unaprijed imati iskustvo bivanja jednim – iz redukcionističkog gledišta nejasno je što predstavlja granicu između ”unutarnjeg” poriva i ”izvanjske” prisile.

kaos života? (ulomak iz Volker Gerhardt, Samoodređenje. Princip individualnosti)

”Filosofija života” s početka prošlog stoljeća je, u osloncu na Nietzscheovu opreku dionisko-apolonsko, život razumjela nasuprot umu, kao kaos nasuprot redu. Ipak, čini se da je ne vidjeti red u svekolikim formama života prije jedan simptom nego neki uvid u ono bitno života.

filosofiranje kao potenciranje individualnosti? (ulomak iz Volker Gerhardt, Samoodređenje)

”teško je zamisliti da se jednoga dana više nitko neće zanimati za etička pitanja. Jer ne možemo očekivati da će čovjek opstojati bez kriza. I prema svemu što znamo o čovjeku, on će se i u tim krizama uvijek iznova smatrati izazvanim da djeluje sam prema svojim predočbama. Neće dakle zaobići vlastito razmišljanje o ciljevima i sredstvima svoga djelovanja. Stoga će uvijek iznova pitati: Što trebam činiti?”

samoodređenje: budi ti sam! (ulomak iz Volker Gerhardt, Samoodređenje. Princip individualnosti)

Mnogo razmatrani etički problem prelaska s individuuma na opću valjanost zapravo je rješiv jednostavnije nego što se priča: ako individuum sebe poima na neki način, i ako situaciju poima na neki način, i ako svoje razloge smatra dobrima, onda ih mora smatrati dobrima za bilo koga drugoga u istoj toj situaciji.

početnost?

Naša je sudbina da započinjemo od početka. Sa svakim vlastitim činom usuđujemo se na nešto što je zapravo već odavno započelo. Za svakog pojedinca sve je jednom prvi puta: prvi zubi, prvo putovanje, prvi poljubac. Jednom započnemo i samostalno misliti. No drugi su u pravilu već na milijarde načina mislili ono što mi mislimo. Unatoč […]

može li se učiti filosofiju? (ulomci I. Kanta, D. Barbarića i V. Gerhardta)

Tek onaj tko je iskustvom i bitnim znanjem daleko dospio može uopće započeti s istinskim učenjem. … No, može li se ona [filosofija] uopće učiti? Ako da, onda u svakom slučaju bitno drukčije no sve drugo pozitivno postojeće znanje. Filozofija i nije nekakav skup negdje postojećih, gotovih i za prenošenje i “usvajanje” podobnih znanja, pa bile […]