spadaju li norme u fiziku?

Novi nastavak niza nazvanog “Fizika i hermeneutika” podriva fizikalističku ontologiju ukazujući na normativne aspekte znanosti, pri čemu Humeovo klasično razlikovanje normi i činjenica načelno sprečava neko fizikalističko objašnjenje normi koje su konstitutivne za znanost.

postoje li elektroni onako kako postoji Mjesec?

Gornje pitanje je parafraza slavnog pitanja postavljenog uz neke interpretacije kvantne mehanike: postoji li Mjesec kad ga nitko ne gleda? Naime, budući da u kvantnoj mehanici naš čin mjerenja zapravo dijelom odlučuje o tome kako će se ponašati elektron, neki su fizičari uspostavili analogiju s Mjesecom ili mačkom, da bi pokazali koliko je takvo rješenje […]

je li Tales upao u bunar?

O začetniku zapadnjačke matematike, fizike i filosofije, Talesu, kruži dugovječni trač kako je, smušen kakvi intelektualci jesu, pao u bunar dok je gledao zvijezde. Još gore, taj trač je ako ne započeo a ono barem uvelike proširio sam Platon! Dosta je bilo dvije i po tisuće godina fake newsa, evo što se zapravo dogodilo. 🙂

je li fizika egzaktna znanost?

Odgovor na naslovno pitanje nalazi se u predgovoru gimnazijskom udžbeniku iz fizike za prvi razred (autori Dubravko Horvat, Dario Hrupec): Matematika je jedina egzaktna znanost. Egzaktno znači točno. Međutim, fizika se naziva umijećem aproksimacija. Aproksimativno znači približno. Jednim se dijelom riječ “približno” odnosi na zaokruživanje brojeva. Fizičarima je često broj 3.14 isti kao i broj […]

RAZUM I LJUDSKO SRCE. DEKART I PASKAL (iz uvoda knjige „Egzistencija, realnost i sloboda“ Miladina Životića)

Temelje modernoj filozofiji položili su Dekart i Paskal. Oni su već naznačili glavne struje savremene filozofije, preko Dekarta i Paskala filozofija se račva u dva oprečna pravca. Rene Dekart je jedan od glavnih začetnika filozofskog racionalizma, filozofije koja priprema epohu prosvetiteljstva. Sa prosvetiteljstvom započinje razvitak „moći razuma“ – nauke i naučno-tehničkog ovladavanja prirodom. Već u […]

Hegel i planeti: tim gore po činjenice?

Dugovječni trač o Hegelu, kojega su već prepričavali Neurath, Popper, Jacob Bronowski, i mnogi drugi, prepričava i Slavoj Žižek: Filosofija prirode … je daleko najdiskreditiraniji dio Hegelove filosofije, stalni predmet pošalica, od navođenja Hegelovog navodnog navoda da “ako se činjenice ne uklapaju u teoriju, tim gore po činjenice”, do anegdote da je deducirao nužnost postojanja […]

šuti i računaj?

Problem s kvantnom mehanikom je, dakle, to što ona ima mnogo različitih interpretacija. Sve te interpretacije se slažu i u pogledu jednadžbi i u pogledu pokusa, ali se ne slažu o tome što možemo reći o onome što se tu zbiva. No, to možda nije ni čudno, shvatimo li ozbiljno ove Heisenbergove misli: [F]izika ne […]