Fichteova teleologija? (ulomak iz Edmund Husserl, Fichtes Menschheitsideal)

Biti subjekt je potpuno i ništa drugo do biti djelatnik. A ono što subjekt uvijek ima pred sobom kao supstrat djelovanja, kao objekt svoga činjenja, to i samo mora biti, kao nešto njemu imanentno, nešto već ranije od-djelovano. Stoga se ne podudaraju samo biti subjekt i biti djelatan, nego također i biti objekt za subjekt […]

teleologija u povijesti? (ulomak iz Timo Miettinen, Husserl and the Idea of Europe)

Ideja povijesne teleologije jedna je od središnjih tema Husserlovih promišljanja Europe i to u barem dva smisla. Prvo, Husserla je sa cjelokupnom tradicijom moderne filosofije povezivalo insistiranje da se istinsko razumijevanje kulture treba ostvariti u jednom teleološkom obliku, to jest treba ga učiniti razumljivim kao njen razvoj ka određenim „ciljevima“ i „svrhama“. Kao što reče […]

američki ekscepcionalizam? (ulomci S. Grgasa, A. Tocquevillea i R. Rortyja)

Ideju, ali i oglašavanje američkog ekscepcionalizma, nalazimo već u znamenitoj propovijedi Johna Winthorpa na brodu „Arabella” prije negoli su kolonizatori stupili na američko kopno i u kojoj im je on kazao da će biti „kao Grad na Brdu u koji će biti uperene oči svih naroda”. Različiti su mislitelji i pisci u kasnijem dijakronijskom nizu […]

ruski mesijanizam? (ulomak iz Antun Adler, Evropa i duša Istoka)

[D]jelo Waltera Schubarta »Evropa i duša Istoka (»Europa und die Seele des Ostens«, izdanje »Vita Nova« Luzern, 1939.) … nije samo trijezna i neutralna historijska bilanca jednog evropskog učenjaka, već je ovdje budućnost našla izražaja, a Schubart doprinosi samo svoj dio izgradnji te budućnosti. … »Ivanovski čovjek« jest misaono središte njegova djela. Ovu Schubartovu knjigu […]

filosofija i rođenje individualnosti? (ulomak iz Mark Vernon, Philosophy and The Creation of the Individual)

Tisućljećima su naši preci osjećali da žive u kosmosu koji je sveprisutno naseljen živim bićima, inteligencijama koje oblikuju način na koji svijet radi. Kad je Ptahhotep pisao o Istini i Pravdi nije mislio, poput nas, na apstraktne ideje, mislio je na osobne karakteristike boginje Maat. “Velika je Maat!”, kažu njegovi mudrosni spisi. To je čin […]

populizam ili oligarhija? (ulomak iz Marco d’Eramo, Populizam i nova oligarhija)

Odvratnost sa kojom se ovih dana izgovaraju reči „populizam“ i „populistički“ poznata je odlika političke scene. … Među epitetima kojima se opisuje populizam pronalazimo „agresivni“, „virulentni“, „necivilizovani“. … U ovom nervoznom jednoglasju, jedna se stvar izdvaja: koncept populizma smatra se očiglednim, kao da svi znamo o čemu se radi. Istina je, međutim, da politikolozi raspravljaju […]

Bolesti narodâ? Milan pl. Šufflay

Bolesti narodâ? Milan pl. Šufflay Često se je već puta pokušala učiniti prispodoba između naroda i organizma, izmedju jedne socialne složene skupine i pojedinačkoga života. Upozorilo se je, da kod naroda baš kao što i kod pojedinaca oštećenje ili izginuće jednog organa, jedne česti, djeluje na cjelinu i obratno, razvoj jedne česti dobro djeluje i […]

islamska filosofija? (ulomak iz Henry Corbin, Historija islamske filozofije)

Ne sudeći una­prijed o mišljenjima ili „pravovjerju” koji dovode u pitanje „musliman­sku” kvalitetu ovog ili onog filozofa, govorit ćemo o „islamskoj filozofiji” kao filozofiji čiji su razvoj i modaliteti bitno vezani za religijsku i duhovnu činjenicu islam, i koja potvrđuje da se islam ne izražava ni primjereno a ni presudno, kako se to pogrešno kaže, […]

matematika i moralnost – što od toga (ni)je stvarno? (ulomak iz Justin Clarke-Doane, Morality and Mathematics)

U kojoj su mjeri predmeti našeg razmišljanja i govora stvarni? O tome svi imamo neki osjećaj koji prethodi filosofskoj indoktrinaciji. Pitanje je: jesu li predmeti naših misli i govora „tamo vani u svijetu“ te postoje „neovisno o nama“? Skloni smo biti realisti u nekim područjima dok smo antirealisti u drugima. Na primjer naturalistički stav, uobičajen […]

Dvije istine, Klara Župić

Danas postoje dvije istine: jedna koju je izgradila znanost, druga koju čuva religija. Jedna i druga su u opreci, u neprijateljstvu, i jedna drugu ne priznaje. Kad bi se tu radilo samo o mišljenjima oko irelevantnih, malovažnih stvari, tad bi se preko te činjenice možda moglo preći tako, da se rekne: „Svakome je slobodno misliti […]