mi dobri Europljani? (ulomci F. Nietzschea i interpreta)

Ne, mi ne ljubimo čovječanstvo; s druge strane, pak, mi već dugo nismo dovoljno „njemački“ u smislu u kojemu je riječ „njemački“ danas uobičajena, da bismo zagovarali nacionalizam i rasnu mržnju, da bismo se mogli radovati nacionalnim srceparanjima i trovanju krvi, zbog čega se sad u Europi narod spram naroda, kao u karantenama, ograđuje i […]

što ako katolik vjeruje u reinkarnaciju? (ulomak iz Valentin Tomberg, Lazarus Come Forth!)

Vjerovanje u reinkarnaciju nije ograničeno na svijet buddhizma i hinduizma; proteže se daleko izvan njihovih granica. Ali kako se to drevno, rasprostranjeno uvjerenje o ponavljanim životima na Zemlji odnosi spram ideala uskrsnuća? Stoji li u nepomirljivom proturječju idealu uskrsnuća i putu koji njemu vodi? Ili predstavlja jedan vid toga ideala i stepenicu na putu njegovog […]

sedam koraka Novalisovog ogleda ‘Kršćanski svijet ili Europa’? (ulomak iz Frederick Hiebel, Novalis)

[Novalisov] ogled Kršćanski svijet ili Europa [iz 1799.] odvija se u sedmerostrukom nizu. Prvi dio ogleda suočava nas s ujedinjenom Europom početnog kršćanstva. Nema datiranja ali taj opis priziva svijet prije šizme na zapadnu i istočnu Crkvu (u devetom stoljeću) dok ne spominje previranja velikih seoba i njihovih posljedica (u petom i šestom stoljeću). U […]

povijesni razvoj kršćanstva? (ulomak iz Vladimir Solovjov, Povijest i budućnost teokracije)

Crkva je svjetovna organizacija istinskoga života. Mi možemo znati u čemu se sastoji istinski život zato što dobro znamo što je lažni život koji živimo. Suština lažnosti nije u tome što pred sebe postavljamo neke varljive ciljeve. To je slučajnost koja može i ne mora biti. Suštinska lažnost svakog prirodnog života jest u tome što […]

Solovjov, Dostojevski i Tolstoj kao putokazi budućem mišljenju, osjećanju i htijenju? (ulomak iz Valentin Tomberg, Russian Spirituality and Other Essays)

Vladimir Solovjov (umro 1900.), Fjodor Dostojevski (umro 1881.) i Lav Tolstoj (umro 1910.) – te tri osobnosti vrlo jasno raskrivaju staze daljnjega razvoja kršćanstva u Istočnoj Europi. I u tim trima osobnostima može se steći uvid u tri različita vida mogućnosti razvoja ljudstva Istočne Europe kao nositelja jedne određene misije unutar cijeloga čovječanstva. Vladimir Solovjov […]

geni nisu ‘nacrt života’? (ulomak iz Philip Ball, How Life Works)

Bill Clinton, predsjednik Sjedinjenih Država, priopćio je 26. lipnja 2000. da su znanstvenici dovršili prvu verziju ljudskog genoma. To će reći, zaključili su slijed kojim se nizaju skoro sve od tri milijarde kemijskih građevnih opeka naše DNA. … Francis Collins, tada na čelu američkog nacionalnog instituta za zdravlje a danas znanstveni savjetnik predsjednika Joea Bidena, […]

mistična strast: duhovnost i senzualnost? (ulomak iz Víctor Manuel Fernández, La Pasión Mística, espiritualidad y sensualidad)

Doživljava li pojedina osoba sukladno svojoj spolnosti mistično iskustvo, tu vrstu „mističnog orgazma“ gdje Bog uzima cijelo biće, odnosno doživljava li ga muškarac na muški a žena na ženski način? Pogledajmo najprije kako muškarci i žene doživljavaju orgazam, te koja je razlika između muškog i ženskog orgazma. Obično žena, češće nego muškarac, smatra seks bez […]

je li moguća etika u svijetu prirodne znanosti? (ulomak iz Davor Katunarić, „Shema bivanja“: uz etiku Marijana Cipre)

Etika je upravo mogućnost ili sloboda izbora između dobra i zla. Takvo shvaćanje etike Marijana Cipre ima izravne ontološke preduvjete: Ako u temelju svijeta ne leži jedno dobro i sloboda, onda ni čovjek nema motiva da bude slobodan i da čini dobro. Neki kompatibilizam između determinizma i slobode za Cipru je isključen. U tome se […]

filosofi su svijet samo različito interpretirali; radi se o tome da ga se izmijeni? (ulomci K. Marxa, M. Heideggera, G. W. F. Hegela, M. Cipre i O. Meuwlyja)

Filozofi su svijet samo različito interpretirali; radi se o tome da ga se izmijeni. Karl Marx, jedanaesta teza o Feuerbachu Navodeći i slijedeći tu rečenicu previđa se da neka promjena svijeta pretpostavlja promjenu predočbe svijeta, a da se predočba svijeta može zadobiti jedino tako da se svijet primjereno interpretira. To znači da se Marx oslanja […]