kršćanstvo između puta privida i puta tragike? (ulomak iz Hans Urs von Balthasar, Cjelina u odlomku)

Dva su iskušenja pred čovjekom: jedno kaže “sve zemaljsko je privid, nebo je jedina stvarnost”, drugo pak “sve to nebesko je privid, zemlja je jedina stvarnost”. Između njih je put koji čovjeka vidi kao silazak nebeskog na Zemlju i uzdizanje zemaljskog ka Nebu.

naum u povijesti? (ulomak iz Aldous Huxley, Majmun i bit)

Jedna raspravica o opravdanosti bombi na Hirošimu i Nagasaki podsjetila me na formulaciju “bezuvjetna predaja”, a onda i na ovaj ulomak iz jedne od meni omiljenih knjiga u mladosti, Huxleyeve “Majmun i bit”. Kako mogu objaviti i ovo i Hegelov ulomak o umu u povijesti (https://protreptikos.wordpress.com/2018/06/04/povijest-kao-napredovanje-u-svijesti-o-slobodi-ulomak-iz-g-w-f-hegel-filozofija-povijesti/)? Oboje su mogućnosti, izbor je naš. Kao što reče pjesnik: “If a man is not rising upwards to be an angel, depend upon it, he is sinking downwards to be a devil . He cannot stop at the beast.”

kako fizičko djelovanje mozga može dovesti do svjesnih subjektivnih iskustava? (ulomak iz Benjamin Libet, Mind Time)

Kako fizička djelovanja živčanih stanica u mozgu mogu dovesti do nefizičkih pojava  svjesnih subjektivnih iskustava, koje uključuju osjetilno opažanje vanjskog svijeta, misli, osjećaje ljepote, nadahnuća, duhovnosti, duševnosti, i tako dalje? Kako se može premostiti jaz između “onog fizičkog” (mozga) i “onog mentalnog” (našeg svjesnog, subjektivnog iskustva)? Na ta su duboka pitanja predlagani mnogi odgovori. Uglavnom […]

antropomorfnost Boga? (ulomci Ksenofana, Ozrena Žuneca i Ćirila Čoha)

Nego, da volovi i konji i lavovi imaju ruke i da rukama svojim slikati mogu i djelati kao i ljudi likove bogova na svoju bi slikali sliku, konji konjima slične, a volovi volu podobne, i tijelu bi davali oblik na svoju prispodobu. Etiopljani kažu da su bogovi tuponosi i crni, a Tračani da su očiju […]

Platon i metempsihoza? (ulomci Platon, Menon i Fedon, i Herbert S. Long, Plato’s Doctrine of Metempsychosis and Its Source)

Po svemu sudeći, Platon je nauk o metempsihozi (da ista duša može nakon smrti tijela oživljavati nekog drugo tijelo, sve dok se ne oslobodi utjelovljavanja) preuzeo od pitagorejaca iz “Velike Grčke” (Sicilija).