Ova teorija, koju ponekad nazivamo „teorijom djelatnika i odabira u razgranatom vremenu“, opisuje djelatnike suočene s budućnošću punom stvarnih mogućnosti, od kojih neke razni djelatnici odabirom ostvaruju. … To je jedna rigorozna teorija uokvirena korištenjem postupaka i zamisli iz filosofske logike, filosofije jezika i metafizike s malim „m“. … Za našu je teoriju središnje da […]
(dvadesetdrugi zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) aither, ‘eter’, imenica uz glagol aitho, ‘buktati, gorjeti (osobito za oganj), svijetliti se’, srodna je sa aithrie, ‘nebeska vedrina, vedro vrijeme, vedro nebo’ …: eter je najviši i predio neba odnosno svijeta u cjelini, u razlici prema aer, ‘uzduh’, koji još pripada zemlji i gušći je…, […]
Jedna od najpoznatijih (i ne samo zato što je na početku knjige) usporedbi Nietzscheovog Zaratustre jest ona o tri preobrazbe duha: iz običnog čovjeka u devu, iz deve u lava, iz lava u dijete. Osnovno je značenje prilično jasno. Deva naznačuje one koje Nietzsche naziva „višim ljudima“, koji na sebe preuzimaju teret prosvjećivanja, ne samo […]
Redukcionizam je pretpostavka da se pojave koje su dobro opisane ili objašnjene u jednoj znanosti ili znanstvenoj disciplini zapravo mogu svesti na pojave iz druge znanosti ili druge znanstvene discipline. U fizici su primjeri osobito uspješne redukcije bili svođenje toplinskih pojava na gibanja molekula (odnosno termodinamike na statističku mehaniku), ili svođenje svjetlosnih pojava na elektromagnetske […]
S užitkom sam čitao sjajnu novu knjigu antropologa Davida Graebera i arheologa Davida Wengrowa The Dawn of Everything: A New History of Humanity, objavljenu prije par tjedana (i već dostupnu na Library Genesis zahvaljujući dobrim ljudima koji ne poštuju autorska prava <3). U njoj se na nizu zanimljivih primjera dokazuje teza da ustrojstva ljudskih zajednica […]
Fizikalizam je, ukratko, teza da je sve fizičko. Dijalektika je, pak, takvo izlaganje u kome pojam koji se istražuje mijenja svoje značenje tijekom izlaganja. Primjerice pojam pravednosti nije isti na početku Platonove Politeje i kasnije u tome dijalogu; isto vrijedi za matematički pojam poliedra u Lakatosevim Dokazima i opovrgavanjima. Valja reći da je u nedijalektičkoj […]
Predavanje Marijana Cipre iz 1970., održano u sklopu ciklusa predavanja o suvremenim filosofskim pravcima, a objavljeno iste godine kao članak u časopisu Encyclopedia moderna.
(dvadesetprvi zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Bog je teza i sinteza istodobno. Priroda je antiteza. … Ona treba biti Bogu potpuno identična, to jest kroz suprotstavljanje. Ona mu mora potpuno odgovarati, samo na obrnuti način. Ona je slika slikara o samome sebi. (Novalis, Filozofski fragmenti, Zagreb 2007., str. 14.) Cipra u svojoj […]
Među sposobnosti ili „moći“ (Vermögen, faculty) ljudske duše (psihe ili uma (mind)) ubrajaju se npr. prosudba, pamćenje, zamjedba, pozornost, itd. U 18. stoljeću jedan autor ih je nabrojao četrdeset i tri[1], a ne čini se da je u međuvremenu psihologija postigla neki konsensus o njihovom broju ili uopće smislenosti pojma „psihičke sposobnosti“. Shvatili ih kao […]
U svojim glavnim spisima Schleiermacher dosljedno koristi riječ Gefühl, „osjećanje“, da bi označio pred-refleksivnu svijest. Za njega Gefühl ima različito značenje od običnih osjećaja poput osjeta, čuvstava, sentimenata ili nesvjesnih stanja, koja su često subjektivistička. Ono je neko Zustand, „stanje uma“, koje se sastoji u „sebe-svijesti“. Schleiermacher kaže … da bi koristio riječ Gesinnung, „stav“ […]
(dvadeseti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) U svjetlu jest apsolutni identitet sam. (Schelling, Prikaz moga sistema filozofije, §93.) Iako je „filosofija prirode“ klasičnog njemačkog idealizma (i Schellingova i Hegelova) uglavnom preostala poput fosilnog spomenika nekog čudnovatog izumrlog organizma iz jednoga prošlog i danas slabo razumljivog vremena, izgleda mi da gornjoj rečenici možemo […]
nagovor na filosofiju 