(deveti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Misaono promatranje (theoria) istine dijelom je teško a dijelom lako. Znak je toga što nju nitko dostatno ne postiže, niti je opet u cijelosti promašuje, nego svatko kaže ponešto o naravi, i dok joj svaki pojedini pridaje ili ništa ili malo, iz svega što se prikupi […]
– Koliko se vaš pristup Hegelu povezuje s djelomično prekinutom strujom pragmatističke recepcije Hegela [u Americi], a koliko kreće u nekom drugom smjeru? … Klasični pragmatizam preuzeo je od Hegela mnoga od svojih središnjih načela orijentacije. Prvo među njima je prvenstvo onog praktičnog, činjenja nad suđenjem, pri razumijevanju naših razumskih sposobnosti. Kao što Hegel kaže […]
(osmi zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Istina je cjelina. (G. W. F. Hegel, Predgovor za Fenomenologiju duha) Nasuprot holizmu – po kojemu dijelovi ne mogu postojati niti se u potpunosti objasniti odvojeno od cjeline – stoji redukcionizam, koji smatra da dijelovi mogu postojati neovisno o cjelini, odnosno da se cjelinu može u […]
U svom tekstu Posle neoliberalizma iz 2019. poznati ekonomist Joseph Stiglitz kao „prvi prioritet“ za „progresivnu ljevicu“ navodi „povratak ravnoteže između civilnog društva, države i ekonomije“. Mada se inače ne osjećam pozvanim kad se netko obraća progresivnoj ljevici ta mi je misao zapela za oko kao čitatelju Platonove Politeje. Tamo, naime, Platon kao vrhovnu vrlinu […]
Dumézil tvrdi da je značajka većine, ako ne svih, … ranih indoeuropski društava, barem u njihovim najranijim razdobljima, jedna hijerarhijski uređena tročlana društvena organizacija čiji je svaki sloj bio u mitovima i epovima predstavljen po jednim njemu prikladnim skupom bogova i heroja. Ti društveni slojevi, koji su uključivali, redom prvenstva, svećenički sloj, ratnički sloj i […]
Vladar Egipta iz 7. st. pr. Kr., Psamtik I., bijaše nekad čašćen kao presudan budući da je potaknuo trgovačke i diplomatske odnose s Grčkom. Njegova politika dopustila je Helenima da po prvi put uspostave kolonije na egipatskom tlu, što je otvorilo vrata trgovačkim i kulturnim vezama koje su potrajale više od tri stoljeća. Kasniji su […]
Korištenjem trodijelnog modela ekonomije, civilnog društva i države uklanjamo gotovo definicijsku vezu (kod Hegela, a još više kod Marxa) između kapitalističke ekonomije i modernog civilnog društva. … Pojam civilnog društva kojega branimo razlikuje se od Hegelovog modela u tri bitna vida. Prvo, pretpostavlja diferenciraniju društvenu strukturu. Nasljedujući Gramscija i Parsonsa, pretpostavljamo diferencijaciju civilnog društva ne […]
Trideset i četiri paragrafa Sile i razuma, trećeg i završnog poglavlja [prvog] dijela Fenomenologije duha [naslovljenog] Svijest, među najzagonetnijima su, ali i među najvažnijima u knjizi. Jedna od zagonetki koja se odmah pojavljuje tiče se teme prve trećine toga poglavlja: što je sila [Kraft]? … Kako razumjeti ulogu „sile“ u prijelazu od svijesti koja svoje […]
Mada izrijekom kaže da žene načelno mogu imati iste sposobnosti kao muškarci (doduše uz ogradu, koja je razumljiva s obzirom na ono što se u to doba moglo empirijski primijetiti, da su neke od tih sposobnosti rjeđe kod žena), malo je žena kod Platona. Dvije se ističu, Diotima i Ksantipa. Obje su, svaka na svoj […]
(sedmi zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) „Svi ljudi teže znanju po naravi.“ (Aristotel, Metafizika A, 980a) Neposredno prije nego se pozvao na taj slavni početak Aristotelove Metafizike Marijan Cipra u Uvodu Metamorfoza metafizike navodi Heideggera koji pak navodi Hegela, kako je za zdrav razum filosofija „izokrenuti svijet“. Naš bi naslovni navod doista […]
