panpsihizam i fizikalizam? (ulomak iz razgovora sa Galenom Strawsonom)

ROBERT WRIGHT: Postoji jedno gledište o kojemu se priča sve više, nazvano „panpsihizam“. To je zamisao da svijest … prožima stvarnost. Postoji neka svijest tamo gdje su moje zavjese – mada možda samo malena. I to je, mislim, gledište koje prihvaćate – ali onda ubacujete obrat i dodajete „fizikalistički“… No, jesam li u pravu kad […]

Fichte: stvaralačka imaginacija (uobrazilja)? (ulomak iz Laure Cahen-Maurel, Novalis’s Magical Idealism)

Analizirat ću poimanje stvaralačke imaginacije [uobrazilje] koja se nalazi u Fichteovom glavnom objavljenom tekstu: Grundlage der gesammten Wissenschaftslehre (1794/95) [Osnova cjelokupnog nauka o znanosti]. … Mada je Fichteov Grundlage s pravom poznat kao krajnje spekulativan, strog i logičan tekst, ipak sadrži nacrt jedne doista plodne filosofske teorije o imaginaciji, koju su skloni zanemariti čak i […]

sve ono što nije napisano? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(petnaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Jednom sam u predgovor htio staviti rečenicu koju Vam sada pišem jer će Vam možda biti ključ: htio sam naime napisati da se moje djelo sastoji od dvaju dijelova: od onog koji je ovdje pred nama, i od svega onog što nisam napisao. I upravo taj drugi dio […]

Arvo Pärt: zvučne ikone? (uz R. Sholl, Arvo Pärt and Spirituality)

Arvo Pärt već je godinama najizvođeniji živi skladatelj klasične muzike (uz skladatelja filmske muzike Johna Williamsa), a i moj omiljeni skladatelj (nakon J. S. Bacha). Kako je u „pustari moderne muzike“ on uspio postati tako relevantan? Lako je meni, kad nemam pojma o muzici, nuditi hipoteze: ako su izvori muzike isti kao izvori duhovnosti, onda […]

sistem ili cjelovitost? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(četrnaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Cjelina istinitih sudova čini cjelinu znanosti – episteme. Ispunjavajući i na neki način dovršavajući tradiciju može Hegel ustvrditi: „Istinski oblik u kome istina egzistira može biti samo njen znanstveni sistem. Raditi. na tome da se filozofija približi formi znanosti – cilju da može odložiti svoje ime […]

četiri kardinalne vrline?

Etika vrlina je jedan od tri glavna pravca u suvremenoj etici, uz dužnosnu etiku i posljedičnu etiku. Tradicionalne etike su u pravilu etike vrlina, dok su ove druge dvije uglavnom novovjekovne, oblikovane uvelike po uzoru na pravnu oblast (dužnosna etika) i na ekonomsku oblast (posljedična etika). Te dvije oblasti su tijekom europske povijesti stekle stanovitu […]

čime je opravdana karizmatska vlast? (uz kafansko-političku raspravu ‘Tito ili Tuđman?’)

Omiljena hrvatska kafansko-političko-povijesna dvojba – Tito ili Tuđman – notorno pati od uspoređivanja mnogo čega neusporedivog; stoga bih, kao vlastiti doprinos tome lokalnom žanru, predložio da se u raspravu uvede i jedan pojam koji je, čini mi se, primjenjiv na obojicu. Radi se o pojmu „karizmatske vlasti“ kojega je u političke znanosti uveo slavni sociolog […]

logos apophantikos? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(trinaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Metafizika je odgovor na pitanje što je biće kao biće ili što je bivstvo bića. Ovaj odgovor zbiva se u govoru – logos i to u onoj njegovoj vrsti koja objavljuje nešto o istini ili neistini – apofantikos logos. Riječ sama po sebi nije niti istinita […]