za Franju Tušeka（杜鹏飞） Filosofsko pitanje „što je to filosofija“ ima, kao i mnoga druga filosofska pitanja, mnoštvo međusobno nesuglasnih odgovora. Za potrebe ovoga teksta sve ne-povijesne definicije stavljam u istu skupinu: kod njih se određuju stanovite značajke nužne da bismo nešto smatrali filosofijom. Prema takvim bi definicijama u bilo kojoj ljudskoj kulturi – npr. u […]
Rječnička definicija scijentizma je: ideologija koja izdiže znanost iznad ostalih tumačenja života; izdizanje prirodnih nad društvenim znanostima; … pretjerano povjerenje u metode prirodne znanosti koje se primjenjuju u svim područjima istraživanja (npr. u filozofiji, društvenim i humanističkim znanostima)… Scijentizam je osobito bio raširen u XIX. st., kada je isticao vjeru u napredak znanosti i postizanje […]
Dvadeseto stoljeće bilo je najubilačkije u zabilježenoj historiji. Ukupan broj smrti prouzročenih ili povezanih s ratovima procijenjen je na 187 milijuna, što odgovara više od 10% ukupnog svjetskog stanovništva 1913. Uzmemo li da je započelo 1914., to je bilo stoljeće skoro pa neprekinutog rata … kojim su dominirali svjetski ratovi… Razdoblje od 1914. do 1945. […]
Na početku spoznajnoteorijskih istraživanjā … valja odbaciti sve što već samo pripada u oblast spoznavanja. Spoznaja je nešto nastalo putem čovjeka, nešto nastalo kroz njegovu djelatnost. Ako se spoznajna teorija zbilja treba objašnjavajući protezati na cijelu oblast spoznavanja, onda za polazište mora uzeti nešto što je tom djelatnošću ostalo posve nedirnuto, štoviše, nešto otkud sama […]
Otkrivanje strukture pojave zadaća je nauke o znanosti, ispitivanja koje se bavi totalitetom znanja i onog što se uopće može znati. … Fichte će izjednačiti ovo dvoje: pojava nije ništa drugo negoli ukupnost znanoga, a analiza pojave je analiza načina na koji je znanje znano. Pojava jest, naime, pojava za nešto ili nekog, ona barem […]
Ponovno čitanje Fichteovog početka “nauka o znanosti” čini se prikladnim za sebe-izolaciju.
Iz iskustva moralnog zakona Kant izvodi nužnost podudaranja vrline i osobne sreće. Budući da to podudaranje nije ozbiljeno u osjetilnom svijetu, mora biti ostvareno u onome nakon smrti.
Poistovjećenje s idealnim bitkom, ili realizacija istine, ljepote i dobrote posljednja je svrha sve realnosti. No realna se bića nalaze tek u razvojnom približavanju tome cilju, te stoga između oživotvorbe najviše svrhe njihove i svrhe same, vazda opstoji neki raspon, kojega ni znanstveno, ni ćudoredno, ni umjetničko djelovanje ne mogu prekoračiti. Iz svijesti pak o […]
Članak pisan u rovu tijekom prvog svjetskog rata u mnogome prethodi Heideggerovoj analizi tjeskobe i vremena.
Jedan podsjetnik na zlatno doba blogova i blog Razgovarajmo o krugu.
