za Franju Tušeka（杜鹏飞） Figura antičkog filosofa po svojoj naravi je u nesporazumu s gradom, točnije s mnijenjem (doxa). Doxa je bila više od onoga što danas nazivamo svjetonazorom: bilo je to samorazumljivo povjerenje u to da valja živjeti onako kako se (kod nas) živi, jedno samorazumljivo vrednovanje u skladu s implicitnim normama zajednice u koju […]
Razlika između moralnog života i pravog duhovnog života često se tijekom kršćanske predaje predstavljala u vidu hijerarhije. Zasnovana na trodijelnoj antropologiji, prepoznatljiva je kroz raznolikost vokabulara i vrlo različite kulturne miljee. Tu trodijelnost očito ne valja razumjeti kao da bi podrazumijevala tri supstancije, ili čak tri „moći“ [faculties] u čovjeku: prije se luči trostruka oblast […]
Je li evolucija čovjeka u osnovi dovršena, recimo prije tridesetak tisuća godina, kad su ostale vrste roda homo nestale sa scene? Svakako nakon toga, a osobito u zadnjih par tisuća godina, imamo evoluciju kulture koja je (unatoč naporima evolucijskih psihologa i sl.) neusporediva s bilo čime u biološkom svijetu – civilizacija je naprosto sui generis. […]
U naše su doba mainstream mediji, barem kako meni izgleda, uglavnom namijenjeni tome da se svide ne prvenstveno čitateljima nego onoj sprezi stranačke politike i kapitala koja ih plaća. U takvoj situaciji je iznimna (i to zasluženo) sudbina tekstova kolumnista Večernjeg lista Borislava Ristića koji se dijele među prostim pukom po WhatsApp-u i fb-u, naravno […]
Teorija urote ili teorija zavjere pokušaj je objašnjavanja krajnjeg razloga nekog događaja (obično političkog, socijalnog ili povijesnog događaja) kao tajan i obično zavaravajući plan tajnog udruženja moćnih osoba (često opisanih kao „moćna elita“)… Teorije urote imaju određene standardne uzorke, obično nastale kroz naivne metodološke pogreške. Termin se također rabi u negativnim konotacijama kada se želi […]
Neki naturalistički determinizam … za Origena bi značio propast ljudske slobode, jer bi čovjekova sudbina bila predodređena pri rođenju … čime bi moralni život bio lišen smisla. Sadašnje stanje čovjeka, dobro ili loše, može biti samo ishod moralnih izbora, a onda se nejednakosti rođenja mogu opravdati samo slobodnim izborima počinjenim u nekom prethodnom stanju. Preegzistencija […]
Do razdoblja opće pismenosti najčitanija knjiga našega naroda, kojega naziva slovinskim, (h)rvatskim ili iliričkim imenom, bila je Razgovor ugodni naroda slovinskoga Andrije Kačića Miošića iz 1756. Najranija godina s početka naše povijesti koja se u njoj spominje bila je ova: Na 3522. po stvorenju svita Farani Dalmatini naseliše otok Vis. Danas ne samo da „stvorenje […]
[Tri su godine otkad su istekla slavna „ključna dva tjedna“ od uvođenja lockdowna – odavno je vrijeme da po tome pitanju i ovdje na blogu uzleti notorna Hegelova sova i naknadnom pameću presudi, doduše upravo ono što se već i tada činilo istinom. U novoj rubrici evo prijevoda dijelova nedavnog intervjua s odgovornom osobom za […]
Kant objašnjava da ljudski razum ovisi o tome da mu je predmet dan osjetilima. Ljudski razum ovisi o neovisnom postojanju predmeta njegove misli i u tome je smislu konačan. Vidjet ćemo da to znači da je ljudski razum vremenit, u dvostrukom smislu da misli u vremenu i da misli vremenitost. To ga razlikuje od božanskog […]
IV BESMRTNOST DUŠE KAO POSTULAT ČISTOG PRAKTIČKOG UMA Ostvarivanje najvišeg dobra u svetu jeste nužni objekt volje koja je odredljiva pomoću moralnog zakona. Međutim, u toj volji je potpuna primerenost nastrojenja moralnom zakonu vrhovni uslov najvišeg dobra. Prema tome, ta primerenost isto tako mora biti mogućna kao i njen objekt, jer je sadržana u istoj […]
nagovor na filosofiju 