što ako katolik vjeruje u reinkarnaciju? (ulomak iz Valentin Tomberg, Lazarus Come Forth!)

Vjerovanje u reinkarnaciju nije ograničeno na svijet buddhizma i hinduizma; proteže se daleko izvan njihovih granica. Ali kako se to drevno, rasprostranjeno uvjerenje o ponavljanim životima na Zemlji odnosi spram ideala uskrsnuća? Stoji li u nepomirljivom proturječju idealu uskrsnuća i putu koji njemu vodi? Ili predstavlja jedan vid toga ideala i stepenicu na putu njegovog […]

Platonova biopolitika: grad bez erosa?

A bio sam jednom s pjesnikom Sofoklom kad ga je netko zapitao: „Kako si, Sofoklo, obzirom na ljubavni žar? Još možeš sa ženom biti?” A on reče: „Ne govori, čovječe, s najvećim veseljem tomu utekoh kao od kakva bijesna i divljega gospodara.” I tada mi se učini, da je Sofoklo to lijepo rekao, a i […]

sedam koraka Novalisovog ogleda ‘Kršćanski svijet ili Europa’? (ulomak iz Frederick Hiebel, Novalis)

[Novalisov] ogled Kršćanski svijet ili Europa [iz 1799.] odvija se u sedmerostrukom nizu. Prvi dio ogleda suočava nas s ujedinjenom Europom početnog kršćanstva. Nema datiranja ali taj opis priziva svijet prije šizme na zapadnu i istočnu Crkvu (u devetom stoljeću) dok ne spominje previranja velikih seoba i njihovih posljedica (u petom i šestom stoljeću). U […]

povijesni razvoj kršćanstva? (ulomak iz Vladimir Solovjov, Povijest i budućnost teokracije)

Crkva je svjetovna organizacija istinskoga života. Mi možemo znati u čemu se sastoji istinski život zato što dobro znamo što je lažni život koji živimo. Suština lažnosti nije u tome što pred sebe postavljamo neke varljive ciljeve. To je slučajnost koja može i ne mora biti. Suštinska lažnost svakog prirodnog života jest u tome što […]

istina piše na zidu? (uz pjesme J. Stublića)

U usta mi stavi pjesmu novu,slavopoj Bogu našemu.(Psalam 40, 4) Jura Stublić me ponajprije podsjeća na ljeto ’87., kad smo na Bače išli kasno popodne i igrali picigin dok god se vidio balun (ja bih prvi odustao, zbog niktalopije). Tada još nije postojao slavni kafić Žbirac ali jest neka kamp kućica koja je prodavala piće, […]

Trump: prvi put kao farsa, drugi kao tragedija? (samo za apokaliptičare :) )

Hegel negdje primjećuje da se sve velike svjetskopovijesne činjenice i osobnosti pojavljuju, tako reći, dvaput. Zaboravio je nadodati: prvi put kao tragedija, drugi put kao farsa. (Karl Marx) Izreka kaže da se u povijesti sve zbiva dvaput, prvi put kao tragedija, a drugi put kao farsa. Ali što kad se dogodi obratno? … Kako je bilo […]

Solovjov, Dostojevski i Tolstoj kao putokazi budućem mišljenju, osjećanju i htijenju? (ulomak iz Valentin Tomberg, Russian Spirituality and Other Essays)

Vladimir Solovjov (umro 1900.), Fjodor Dostojevski (umro 1881.) i Lav Tolstoj (umro 1910.) – te tri osobnosti vrlo jasno raskrivaju staze daljnjega razvoja kršćanstva u Istočnoj Europi. I u tim trima osobnostima može se steći uvid u tri različita vida mogućnosti razvoja ljudstva Istočne Europe kao nositelja jedne određene misije unutar cijeloga čovječanstva. Vladimir Solovjov […]

geni nisu ‘nacrt života’? (ulomak iz Philip Ball, How Life Works)

Bill Clinton, predsjednik Sjedinjenih Država, priopćio je 26. lipnja 2000. da su znanstvenici dovršili prvu verziju ljudskog genoma. To će reći, zaključili su slijed kojim se nizaju skoro sve od tri milijarde kemijskih građevnih opeka naše DNA. … Francis Collins, tada na čelu američkog nacionalnog instituta za zdravlje a danas znanstveni savjetnik predsjednika Joea Bidena, […]

antropocen je, dosta majmunarija?

U nekom zabitnom kutku svemira, treperavo razlivena u bezbrojne sunčeve sustave, bilo je jednom zviježđe na kojemu lukave životinje iznađoše spoznavanje. To je bila najobjesnija i najlažljivija minuta „povijesti svijeta“; ali ipak tek minuta. Nakon nekoliko udisaja prirode skameni se zviježđe i lukave životinje moraše umrijeti. Tako bi mogao netko izmisliti bajku, pa ipak ne […]

boraviti na pragu? (uz pjesmu Van Morrisona)

Van Morrisonova pjesma Dweller on the Threshold (objavljena 1982.) nadahnuta je istoimenim pojmom koji se još naziva i guardian of the threshold, ili čuvar praga. Pod tim se nazivom prvi put javlja u „rozenkrojcerskom“ romanu Zanoni Edwarda Bulwer-Lyttona iz 1842.