U svom tekstu Posle neoliberalizma iz 2019. poznati ekonomist Joseph Stiglitz kao „prvi prioritet“ za „progresivnu ljevicu“ navodi „povratak ravnoteže između civilnog društva, države i ekonomije“. Mada se inače ne osjećam pozvanim kad se netko obraća progresivnoj ljevici ta mi je misao zapela za oko kao čitatelju Platonove Politeje. Tamo, naime, Platon kao vrhovnu vrlinu […]
Dumézil tvrdi da je značajka većine, ako ne svih, … ranih indoeuropski društava, barem u njihovim najranijim razdobljima, jedna hijerarhijski uređena tročlana društvena organizacija čiji je svaki sloj bio u mitovima i epovima predstavljen po jednim njemu prikladnim skupom bogova i heroja. Ti društveni slojevi, koji su uključivali, redom prvenstva, svećenički sloj, ratnički sloj i […]
Vladar Egipta iz 7. st. pr. Kr., Psamtik I., bijaše nekad čašćen kao presudan budući da je potaknuo trgovačke i diplomatske odnose s Grčkom. Njegova politika dopustila je Helenima da po prvi put uspostave kolonije na egipatskom tlu, što je otvorilo vrata trgovačkim i kulturnim vezama koje su potrajale više od tri stoljeća. Kasniji su […]
Korištenjem trodijelnog modela ekonomije, civilnog društva i države uklanjamo gotovo definicijsku vezu (kod Hegela, a još više kod Marxa) između kapitalističke ekonomije i modernog civilnog društva. … Pojam civilnog društva kojega branimo razlikuje se od Hegelovog modela u tri bitna vida. Prvo, pretpostavlja diferenciraniju društvenu strukturu. Nasljedujući Gramscija i Parsonsa, pretpostavljamo diferencijaciju civilnog društva ne […]
Trideset i četiri paragrafa Sile i razuma, trećeg i završnog poglavlja [prvog] dijela Fenomenologije duha [naslovljenog] Svijest, među najzagonetnijima su, ali i među najvažnijima u knjizi. Jedna od zagonetki koja se odmah pojavljuje tiče se teme prve trećine toga poglavlja: što je sila [Kraft]? … Kako razumjeti ulogu „sile“ u prijelazu od svijesti koja svoje […]
Mada izrijekom kaže da žene načelno mogu imati iste sposobnosti kao muškarci (doduše uz ogradu, koja je razumljiva s obzirom na ono što se u to doba moglo empirijski primijetiti, da su neke od tih sposobnosti rjeđe kod žena), malo je žena kod Platona. Dvije se ističu, Diotima i Ksantipa. Obje su, svaka na svoj […]
(sedmi zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) „Svi ljudi teže znanju po naravi.“ (Aristotel, Metafizika A, 980a) Neposredno prije nego se pozvao na taj slavni početak Aristotelove Metafizike Marijan Cipra u Uvodu Metamorfoza metafizike navodi Heideggera koji pak navodi Hegela, kako je za zdrav razum filosofija „izokrenuti svijet“. Naš bi naslovni navod doista […]
Do sada je [u razmatranjima o fizikalizmu] uglavnom bilo riječi o problemima u vezi s ujedinjavanjem znanosti koji su se odnosili na biologiju i psihologiju i njihovu navodnu autonomiju i nesvodivost na fiziku. Ali ima problema i sa strane fizike – nauke koja treba služiti kao baza ujedinjavanja ostalih znanosti. … Vrlo ozbiljnu teškoću za […]
(šesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Mada je predmet Metamorfoza metafizike „grčka filosofija do Aristotela“, svijest o vlastitom povijesnom položaju navodi Marijana Cipru da započne onim što „poznaje svaki početnik filosofije“, a što je počelo, po mnogima i početak, filosofije našega razdoblja, novog vijeka. Descartes, znamo, započinje radikalnom dvojbom: što ako je […]
Da bismo stekli bolji uvid u Ivanov Proslov moramo prepoznati činjenicu da je njegov pisac usvojio određene pojmove iz platoničke metafizike. Četiri glavne dodirne točke između Ivanovog Proslova i platonizma jesu: suprotstavljanje bitka i bivanja [postajanja], pojam Logosa, metafizika prijedloga i pojam istinskog svjetla. 1. Suprotnost bitka i bivanja Ivanov Proslov naglašeno suprotstavlja Logos i […]
