Teško je razumjeti da smo prvi prijevod na hrvatski jezik jedne od najutjecajnih knjiga uopće, Platonova Timeja, dobili tek 2017. No, s obzirom na konačni rezultat, pri čemu osobito mislim na Barbarićev filosofski komentar, vrijedilo je čekati.
U literaturu za ovogodišnje srednjoškolsko natjecanje iz filosofije koje se bavi meni bliskom temom “filosofija i prirodne znanosti” spadaju i ulomci iz Platonovog “Timeja”, među kojima i oni koji se bave četirima elementima. Budući da to može izgledati beznadno zastrarjelo, evo nekoliko napomena.
Mada o tome ne postoji suglasnost interpreta, čini se da “Platonova crta” koja dijeli stvarnost i spoznaju na odjeljke treba biti podijeljena po zlatnom rezu. Pa u vezi s tim, a povodom natjecanja iz filosofije koje uključuje Platonovu crtu kao literaturu, jedan uvodni tekstić o zlatnom rezu.
Gornje pitanje je parafraza slavnog pitanja postavljenog uz neke interpretacije kvantne mehanike: postoji li Mjesec kad ga nitko ne gleda? Naime, budući da u kvantnoj mehanici naš čin mjerenja zapravo dijelom odlučuje o tome kako će se ponašati elektron, neki su fizičari uspostavili analogiju s Mjesecom ili mačkom, da bi pokazali koliko je takvo rješenje […]
Prigodno, uz Hansa Blumenberga i metafiziku svjetla kao “apsolutnu metaforu”.
O začetniku zapadnjačke matematike, fizike i filosofije, Talesu, kruži dugovječni trač kako je, smušen kakvi intelektualci jesu, pao u bunar. Još gore, taj trač je ako ne započeo a ono barem uvelike proširio sam Platon! Dosta je bilo dvije i po tisuće godina fake newsa, evo što se zapravo dogodilo. 🙂
U novom broju “Filozofskih istraživanja” Kristijan Gradečak piše o vezi između pojma filosofije kao duhovne znanosti kod Marijana Cipre i Steinerove antroposofije kao duhovne znanosti.
