Hegel: igra sila, nadosjetilni svijet i prirodni zakon? (ulomak iz Robert Brandom, The Sense of Trust)

Trideset i četiri paragrafa Sile i razuma, trećeg i završnog poglavlja [prvog] dijela Fenomenologije duha [naslovljenog] Svijest, među najzagonetnijima su, ali i među najvažnijima u knjizi. Jedna od zagonetki koja se odmah pojavljuje tiče se teme prve trećine toga poglavlja: što je sila [Kraft]? … Kako razumjeti ulogu „sile“ u prijelazu od svijesti koja svoje […]

fizikalizam okončava u platonizmu? (ulomci N. Sesardića i W. v. O. Quinea)

Do sada je [u razmatranjima o fizikalizmu] uglavnom bilo riječi o problemima u vezi s ujedinjavanjem znanosti koji su se odnosili na biologiju i psihologiju i njihovu navodnu autonomiju i nesvodivost na fiziku. Ali ima problema i sa strane fizike – nauke koja treba služiti kao baza ujedinjavanja ostalih znanosti. … Vrlo ozbiljnu teškoću za […]

fizika ili znanstvena fantastika? (ulomak iz Rossen Vassilev Jr., Einstein vs Logical Positivism)

Prema poznatom fizičaru Lee Smolinu … sadašnji odmak fizike od … empirizma posljedica je trijumfa jednoga određenog načina bavljenja znanošću koji je ovladao fizikom u 1940-ima. Taj stil … favorizira virtuoznost u računanju nad promišljanjem o teškim pojmovnim problemima. … Smolin je vrlo skeptičan prema ovome “osobitom načinu bavljenja znanošću”, koji je doveo do onoga […]

je li ampermetar fizički objekt?

Nakana ovoga niza tekstova je osporiti fizikalizam kao ontološku tezu po kojoj sve što jest zapravo jesu fizički objekti (pri čemu je na koncu fizika – ili eventualno neka druga znanost koja se u načelu može reducirati na fiziku – kriterij toga što jest fizički objekt, a time i “mjera svih stvari, koje jesu da […]

postoje li elektroni onako kako postoji Mjesec?

Gornje pitanje je parafraza slavnog pitanja postavljenog uz neke interpretacije kvantne mehanike: postoji li Mjesec kad ga nitko ne gleda? Naime, budući da u kvantnoj mehanici naš čin mjerenja zapravo dijelom odlučuje o tome kako će se ponašati elektron, neki su fizičari uspostavili analogiju s Mjesecom ili mačkom, da bi pokazali koliko je takvo rješenje […]

je li fizika egzaktna znanost?

Odgovor na naslovno pitanje nalazi se u predgovoru gimnazijskom udžbeniku iz fizike za prvi razred (autori Dubravko Horvat, Dario Hrupec): Matematika je jedina egzaktna znanost. Egzaktno znači točno. Međutim, fizika se naziva umijećem aproksimacija. Aproksimativno znači približno. Jednim se dijelom riječ “približno” odnosi na zaokruživanje brojeva. Fizičarima je često broj 3.14 isti kao i broj […]

fizičari i njemačka sklonost metafizici? (ulomci B. Russella i W. Heisenberga)

Ne samo da se bias spram metafizike pokazuje u njemačkoj filosofiji (nasuprot uglavnom english-speaking analitičke) , nego su i neki od najvećih znanstvenika prošlog stoljeća – Einstein, Pauli, Gödel i Heisenberg – pokazivali takve sklonosti.