Crkva je svjetovna organizacija istinskoga života. Mi možemo znati u čemu se sastoji istinski život zato što dobro znamo što je lažni život koji živimo. Suština lažnosti nije u tome što pred sebe postavljamo neke varljive ciljeve. To je slučajnost koja može i ne mora biti. Suštinska lažnost svakog prirodnog života jest u tome što […]
Arhiva Oznaka: filosofija
U nekom zabitnom kutku svemira, treperavo razlivena u bezbrojne sunčeve sustave, bilo je jednom zviježđe na kojemu lukave životinje iznađoše spoznavanje. To je bila najobjesnija i najlažljivija minuta „povijesti svijeta“; ali ipak tek minuta. Nakon nekoliko udisaja prirode skameni se zviježđe i lukave životinje moraše umrijeti. Tako bi mogao netko izmisliti bajku, pa ipak ne […]
Van Morrisonova pjesma Dweller on the Threshold (objavljena 1982.) nadahnuta je istoimenim pojmom koji se još naziva i guardian of the threshold, ili čuvar praga. Pod tim se nazivom prvi put javlja u „rozenkrojcerskom“ romanu Zanoni Edwarda Bulwer-Lyttona iz 1842.
Pojedinac i Sve Idejni svijet je izvor i princip svega bitka. U njemu je beskrajna harmonija i blažen mir. Bitak, neosvijetljen njegovim svjetlom, bio bi mrtav, nebivstven, bez ikakva udjela u životu cjeline svijeta. Samo ono što svoje obitavanje izvodi iz ideje znači nešto u stablu stvaranja univerzuma. Ideja je u sebi jasna, duh u […]
Etika je upravo mogućnost ili sloboda izbora između dobra i zla. Takvo shvaćanje etike Marijana Cipre ima izravne ontološke preduvjete: Ako u temelju svijeta ne leži jedno dobro i sloboda, onda ni čovjek nema motiva da bude slobodan i da čini dobro. Neki kompatibilizam između determinizma i slobode za Cipru je isključen. U tome se […]
Filozofi su svijet samo različito interpretirali; radi se o tome da ga se izmijeni. Karl Marx, jedanaesta teza o Feuerbachu Navodeći i slijedeći tu rečenicu previđa se da neka promjena svijeta pretpostavlja promjenu predočbe svijeta, a da se predočba svijeta može zadobiti jedino tako da se svijet primjereno interpretira. To znači da se Marx oslanja […]
Naša ruska riječ „istina“ (истина) lingvistički je bliska glagolu „jest“ (есть). Tako „istina“, suglasno ruskom razumijevanju, implicira pojam apsolutne realnosti: istina – „bivstvo“, doista bivstvujuće, to ontos on, ili ho ontos ōn, nasuprot mnijetomu, nezbiljskom, bivajućem. Ruski jezik označava u riječi „istina“ ontološki moment te ideje. Stoga „istina“ označava apsolutnu samo-istovjetnost i posljedično samo-jednakost, točnost, […]
Što sam razumio, izvrsno je, ali mislim i da je izvrsno ono što nisam razumio, samo bi za to trebao delski ronilac. (Sokrat, prema Diogenu Laertiju (III 22)) Ronioci su na otoku Delu zaranjali do tridesetak metara dubine tražeći spužve (a ponekad bi se posrećio i neki biser). Sokrat, kad ga je Euripid upitao što […]
Marijan Cipra je u razdoblju od 1992. do 2002. objavio niz članaka u časopisu Marulić, dijelom u koautorstvu sa suprugom Katarinom a dijelom samostalno. Prvi od njih, a moglo bi se reći i programatski s obzirom na ostale naslove iz toga niza, jest Filozofija i duh kršćanstva
Želim braniti društvo i njegove stanovnike od svih ideologija, uključujući znanost. Sve ideologije … treba ne uzimati preozbiljno. Mora ih se čitati onako kako čitamo bajke koje imaju puno zanimljivih stvari za reći ali također sadrže opake laži, ili kako čitamo etičke propise koji mogu biti korisni kao pravila ali su smrtonosni slijedi li ih […]