istina kao istost? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(sedamnaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Prvi od šest Ciprinih “dijaloga” s grčkim misliocima u Metamorfozama metafizike jest onaj s Parmenidom, naslovljen (samo u prvom izdanju MM) “Bitak i privid”. Parmenidova filozofija je prema Cipri sam početak povijesti filozofije. To znači da je istina kao istina cjeline bivstva po prvi put došla […]

znanost i magija: tko je raščarao prirodu? (ulomak iz Jason Ā. Josephson-Storm, The Myth of Disenchantment)

Tko je najviše kriv za raščaravanje prirode? Oko toga se pri suvremenoj ponovnoj  procjeni prosvjetiteljstva vodi glavnina rasprave. Kao da bi se mišljenje moglo vratiti na pouzdaniji put ako bismo mogli odrediti onu jednu osobu odgovornu za pogrešno intelektualno skretanje modernosti. Predloženo je više kandidata. Je li to bio Giordano Bruno koji je čovječanstvo izgnao […]

čemu povijest filosofije? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(šesnaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Moj omiljeni fizičar David Bohm, osim fizikom i onim što je nazivao „mišljenjem cjeline“ (odnosno metafizikom, mada on to nije tako htio nazvati), cijeloga života se bavio i dijalogom. To je naposljetku poprimilo jednu specifičnu praksu nazvanu Bohmian dialogue, gdje bi se dvadesetak ili više ljudi […]

panpsihizam i fizikalizam? (ulomak iz razgovora sa Galenom Strawsonom)

ROBERT WRIGHT: Postoji jedno gledište o kojemu se priča sve više, nazvano „panpsihizam“. To je zamisao da svijest … prožima stvarnost. Postoji neka svijest tamo gdje su moje zavjese – mada možda samo malena. I to je, mislim, gledište koje prihvaćate – ali onda ubacujete obrat i dodajete „fizikalistički“… No, jesam li u pravu kad […]

Fichte: stvaralačka imaginacija (uobrazilja)? (ulomak iz Laure Cahen-Maurel, Novalis’s Magical Idealism)

Analizirat ću poimanje stvaralačke imaginacije [uobrazilje] koja se nalazi u Fichteovom glavnom objavljenom tekstu: Grundlage der gesammten Wissenschaftslehre (1794/95) [Osnova cjelokupnog nauka o znanosti]. … Mada je Fichteov Grundlage s pravom poznat kao krajnje spekulativan, strog i logičan tekst, ipak sadrži nacrt jedne doista plodne filosofske teorije o imaginaciji, koju su skloni zanemariti čak i […]

sve ono što nije napisano? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(petnaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Jednom sam u predgovor htio staviti rečenicu koju Vam sada pišem jer će Vam možda biti ključ: htio sam naime napisati da se moje djelo sastoji od dvaju dijelova: od onog koji je ovdje pred nama, i od svega onog što nisam napisao. I upravo taj drugi dio […]

sistem ili cjelovitost? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(četrnaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Cjelina istinitih sudova čini cjelinu znanosti – episteme. Ispunjavajući i na neki način dovršavajući tradiciju može Hegel ustvrditi: „Istinski oblik u kome istina egzistira može biti samo njen znanstveni sistem. Raditi na tome da se filozofija približi formi znanosti – cilju da može odložiti svoje ime […]

četiri kardinalne vrline?

Etika vrlina je jedan od tri glavna pravca u suvremenoj etici, uz dužnosnu etiku i posljedičnu etiku. Tradicionalne etike su u pravilu etike vrlina, dok su ove druge dvije uglavnom novovjekovne, oblikovane uvelike po uzoru na pravnu oblast (dužnosna etika) i na ekonomsku oblast (posljedična etika). Te dvije oblasti su tijekom europske povijesti stekle stanovitu […]

logos apophantikos? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(trinaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Metafizika je odgovor na pitanje što je biće kao biće ili što je bivstvo bića. Ovaj odgovor zbiva se u govoru – logos i to u onoj njegovoj vrsti koja objavljuje nešto o istini ili neistini – apofantikos logos. Riječ sama po sebi nije niti istinita […]