žudnja i samosvijest? (ulomak iz Alexandre Kojève, Kako čitati Hegela)

Čovjek je Samosvijest. Svjestan je sebe, svjestan svoje ljudske stvarnosti i svojega ljudskog dostojanstva, i to je ono čime se bitno razlikuje od životinje, koja ne prelazi razinu običnog Samoosjećaja. Čovjek postaje sebe svjestan u trenutku kada – »prvi« put – kaže: »Ja«. Razumjeti čovjeka shvaćanjem njegova »porijekla« znači, dakle, razumjeti porijeklo riječju objavljenog Ja. No, analiza […]

transcendentalije?

Pojam transcendentalija pripada srednjovjekovnoj “kršćanskoj” filosofiji, ali budući da je moj put u filosofiju išao nekim drugim stazama, započinjem onim što je meni bio prvi susret s njima. Metafizički osnovni postav je unutarsvjetski i četverostruk: pita se za biće kao takovo, za cjelokupni sklop bića, za najviše biće i za neprikrivenost bića. Otkuda dolazi ova […]

fizika ili znanstvena fantastika? (ulomak iz Rossen Vassilev Jr., Einstein vs Logical Positivism)

Prema poznatom fizičaru Lee Smolinu … sadašnji odmak fizike od … empirizma posljedica je trijumfa jednoga određenog načina bavljenja znanošću koji je ovladao fizikom u 1940-ima. Taj stil … favorizira virtuoznost u računanju nad promišljanjem o teškim pojmovnim problemima. … Smolin je vrlo skeptičan prema ovome “osobitom načinu bavljenja znanošću”, koji je doveo do onoga […]

kako fizičko djelovanje mozga može dovesti do svjesnih subjektivnih iskustava? (ulomak iz Benjamin Libet, Mind Time)

Kako fizička djelovanja živčanih stanica u mozgu mogu dovesti do nefizičkih pojava  svjesnih subjektivnih iskustava, koje uključuju osjetilno opažanje vanjskog svijeta, misli, osjećaje ljepote, nadahnuća, duhovnosti, duševnosti, i tako dalje? Kako se može premostiti jaz između “onog fizičkog” (mozga) i “onog mentalnog” (našeg svjesnog, subjektivnog iskustva)? Na ta su duboka pitanja predlagani mnogi odgovori. Uglavnom […]

antropomorfnost Boga? (ulomci Ksenofana, Ozrena Žuneca i Ćirila Čoha)

Nego, da volovi i konji i lavovi imaju ruke i da rukama svojim slikati mogu i djelati kao i ljudi likove bogova na svoju bi slikali sliku, konji konjima slične, a volovi volu podobne, i tijelu bi davali oblik na svoju prispodobu. Etiopljani kažu da su bogovi tuponosi i crni, a Tračani da su očiju […]

Platon i metempsihoza? (ulomci Platon, Menon i Fedon, i Herbert S. Long, Plato’s Doctrine of Metempsychosis and Its Source)

Po svemu sudeći, Platon je nauk o metempsihozi (da ista duša može nakon smrti tijela oživljavati nekog drugo tijelo, sve dok se ne oslobodi utjelovljavanja) preuzeo od pitagorejaca iz “Velike Grčke” (Sicilija).