Što sam razumio, izvrsno je, ali mislim i da je izvrsno ono što nisam razumio, samo bi za to trebao delski ronilac. (Sokrat, prema Diogenu Laertiju (III 22)) Ronioci su na otoku Delu zaranjali do tridesetak metara dubine tražeći spužve (a ponekad bi se posrećio i neki biser). Sokrat, kad ga je Euripid upitao što […]
Razlika između moralnog života i pravog duhovnog života često se tijekom kršćanske predaje predstavljala u vidu hijerarhije. Zasnovana na trodijelnoj antropologiji, prepoznatljiva je kroz raznolikost vokabulara i vrlo različite kulturne miljee. Tu trodijelnost očito ne valja razumjeti kao da bi podrazumijevala tri supstancije, ili čak tri „moći“ [faculties] u čovjeku: prije se luči trostruka oblast […]
Definicija znanja kao opravdanog istinitog vjerovanja odbačena je već u dijalogu u kojemu je prvi put navedena, Platonovom Teetetu (201d), samo nekoliko stranica kasnije. U suvremeno doba slavni su Gettierovi protuprimjeri namjeravali opovrgnuti je, a po čini se većinskom mišljenju u tome i uspjeli; ipak izgleda da je to samo doprinijelo njenoj općepoznatosti budući da […]
Svi drevni i mnogi od skolastičara držali su da je čovjek složaj nekoliko duša; uobičajeno je njihov broj tri. Općenito se Kanta smatralo odgovornim za trostruku podjelu uma na sposobnosti osjećanja, htijenja i znanja. Ali Kant je, uz manje (mada važne) izmjene, tu razdiobu preuzeo od Tetensa, leibnitzovskog pisca koji je pak taj nauk razvio […]
Dumézil tvrdi da je značajka većine, ako ne svih, ranih indoeuropskih društava, barem u njihovim najranijim razdobljima, jedna hijerarhijski uređena tročlana društvena organizacija čiji je svaki sloj bio u mitovima i epovima predstavljen po jednim njemu prikladnim skupom bogova i heroja. Ti društveni slojevi, koji su uključivali, redom prvenstva, svećenički sloj, ratnički sloj i stočarski-uzgajivački […]
Korištenjem trodijelnog modela ekonomije, civilnog društva i države uklanjamo gotovo definicijsku vezu (kod Hegela, a još više kod Marxa) između kapitalističke ekonomije i modernog civilnog društva. … Pojam civilnog društva kojega branimo razlikuje se od Hegelovog modela u tri bitna vida. Prvo, pretpostavlja diferenciraniju društvenu strukturu. Nasljedujući Gramscija i Parsonsa, pretpostavljamo diferencijaciju civilnog društva ne […]
(peti zapis u nizu čitanje: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike) [P]romišljanje odnosa filozofije i duha kršćanstva preduvjet [je] svakom daljnjem filozofiranju poslije razdoblja grčke filozofije. (MM, 8.) To je glavni razlog (kako ga Marijan Cipra navodi u naknadnom Predgovoru) nedovršenosti planiranog četverodijelnog projekta Metamorfoza metafizike. Kršćanska objava po svom povijesnom mjestu slijedi nakon grčke filozofije. Ona […]
Svatko zna da pojam fašizam označava određene totalitarne nacionalističke režime u europskim zemljama nastale u desetljećima nakon Velikog rata a okončale uglavnom krajem Drugog svjetskog rata, uz nekoliko (blažih) iznimki koje su svoj kraj dočekale sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Ali budući da se taj pojam koristi i za pojave neovisne o tim konkretnim režimima, postavlja […]
Odavno mi se čini da ideološka podjela lijevo-desno falsificira stvarne političke/ideološke odnose i unosi nešto poput bipolarnog poremećaja u ideološku sferu. Te da bi tu podjelu bilo primjereno zamijeniti jednom trostrukom. Pa me obradovalo kad pročitah upravo takva razmišljanja kod Darka Polšeka (u čemu slijedi Hayeka).
Ranije objavljeni ulomak o Schelerovom pojmu osobe (https://protreptikos.wordpress.com/2014/05/17/osoba-ulomak-iz-dan-zahavi-max-scheler/) ipak je prekratak, pa evo još jednom na istu temu drugačija interpretacija, malo opširnija.
nagovor na filosofiju 