ako je sve što opažamo zapravo samo proces u našim neuronima, jesu li i neuroni, kako ih opažamo, zapravo samo proces u našim … čemu? (uz Donalda Hoffmana)

Po mnijenju boja, po mnijenju slatko, po mnijenju gorko, a zapravo (uistinu) atomi i prazan prostor. (Demokrit, fr. B125) Od Demokrita, preko Johna Lockea, do Rutherforda i suvremenih prirodoznanstvenika čujemo isti refren: naše opažanje makroskopskih predmeta ne daje nam samu stvarnost, nego se ta stvarnost zapravo svodi na bezbojne itsl. čestice. Gdje onda nastaju te […]

kako sam postao bogomoljac?

zlata jer oni tražeći zemlju mnogu preruju i pronađu malo (Heraklit) A sve kušajte; što je dobro, zadržite! (Sv. Pavao) Tako se i ovoga tragatelja moglo vidjeti na predavanjima o tibetskom buddhizmu, transcendentalnoj meditaciji, umijeću disanja i koječemu sličnom, pa se i okušah se u ponekoj „duhovnoj tehnici“, kako se to danas naziva, koje su se nudile na takvim […]

svi se ljudi rađaju kao aristotelovci ili platonisti?

Kažu da se svi ljudi rađaju kao aristotelovci ili platonisti. To je isto kao da se kaže da nema apstraktne rasprave koja, u jednom času, ne bi bila polemika Aristotela i Platona; diljem stoljeća i zemljopisnih širina mijenjaju se imena, narječja, lica, ali ne i vječni antagonisti. (J. L . Borges, Deutsches Requiem) Možda i […]

Amerika, Rusija i duhovni poziv Europe?

Slavni Heideggerov navod od prije skoro cijelog stoljeća kazuje o Europi koja se nalazi u škarama između Rusije i Amerike, koje su metafizički isto, naime s obzirom na njihov svjetski značaj i odnos spram duha. Taj je odnos nadiranje nečeg takvog što napadajući razara svaki rang i svako svjetski duhovno te ih proglašava lažju. To […]

kakav sam ja to antikomunist?

Komunizam je: Politička ideologija utemeljena na ukidanju privatnoga vlasništva i na uspostavi zajedničkoga vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. Također politički pokret koji obuhvaća ukupnost komunističkih partija, organizacija i skupina u svijetu, odnosno politički sustav totalitarne jednostranačke vlasti. (enciklopedija.hr) Radi se, dakle, o dva značenja. S obzirom na ovo drugo značenje riječi komunizam – „politički sustav […]

zašto je definicija znanja trodijelna?

Definicija znanja kao opravdanog istinitog vjerovanja odbačena je već u dijalogu u kojemu je prvi put navedena, Platonovom Teetetu (201d), samo nekoliko stranica kasnije. U suvremeno doba slavni su Gettierovi protuprimjeri namjeravali opovrgnuti je, a po čini se većinskom mišljenju u tome i uspjeli; ipak izgleda da je to samo doprinijelo njenoj općepoznatosti budući da […]

sloboda, jednakost, bratstvo? (uz filmsku trilogiju Krzysztofa Kieślowskog)

Filmsku trilogiju Krzysztofa Kieślowskog Tri boje: Plavo (1993.), Bijelo (1994.), Crveno (1994.) odgledao sam u svojim ranim dvadesetima, kad su ti filmovi izlazili. Bili su mi zanimljivi, ali mi je tada vjerojatno mnogo toga bitnog u njima promaklo. U zadnjih godinu dana sam ih ponovno gledao (u obratnom redoslijedu), pa su mi pokrenuli neke misli o […]

nacionalna država i balkanizacija Srednje Europe? (uz Timothy Snydera)

Pojam nacionalne države izvorno se odnosi na državu u kojoj prevladava jedna nacija, državu koja je utemeljena na nacionalnim vrijednostima i suverenitetu koji je jedan, nedjeljiv, neotuđiv, i pripada naciji. … U takvom tipu države nacija se javlja kao jedinstven politički identitet koji je središnji subjekt političke integracije nad kojim ne može biti nikakva autoriteta, […]

htijenje kao drugost? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(dvadesetpeti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Čovjek jest i prirodno biće, ali nije puko prirodno biće. Nije jednostavan nego je na razgranatom putu. Nije nešto što naprosto jest, nego je nešto što može biti. Čovjek je bivstveno ono biće koje sve može biti. … Ovakvu svemogućnost čovjek posjeduje stoga što kao čovjek […]

čovjek je ono biće koje umije lagati? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

(dvadesetčetvrti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Vidljiva priroda pokazala se, pa i u suvremenoj nam fizici, ne kao „sama stvar“ nego kao slika nečega bitno neslikovnog, osjetilno nedohvatljivog, što Cipra u svome dijalogu s Parmenidom naziva Sfaira. U tome je smislu vidljiva priroda pri-vid Sfaire, njen „osjetilni sjaj“.   Međutim Platon nas […]