Da bih učenicima predočio važnost znanosti uopće, negdje tijekom njihovog učenja fizike u gimnaziji (što je moj core business) zatražim da sebi predoče ovo (a možete i vi sad pokušati): iz svega što znate o povijesti, zamislite nekog čovjeka koji živi npr. u Ateni u doba Perikla, a zatim zamislite drugog čovjeka npr. u Parizu […]
Biti subjekt je potpuno i ništa drugo do biti djelatnik. A ono što subjekt uvijek ima pred sobom kao supstrat djelovanja, kao objekt svoga činjenja, to i samo mora biti, kao nešto njemu imanentno, nešto već ranije od-djelovano. Stoga se ne podudaraju samo biti subjekt i biti djelatan, nego također i biti objekt za subjekt […]
Nauk o znanosti [odnosno, filosofija] treba postaviti formu za sve moguće znanosti. – Prema uobičajenom mnijenju, u kojemu bi svakako moglo biti nešto istine, to isto čini logika. Kako se odnose te dvije znanosti, te osobito kako se odnose u pogledu onoga posla koji si obje prisvajaju? Čim se podsjetimo da logika svim mogućim znanostima […]
Ulomak iz članka u časopisu studenata filozofije “Čemu?”, u kojemu Kristijan Gradečak ne nudi tek kritiku nego i neke mogućnosti.
Lessing svoju koncepciju reinkarnacije ne uzima iz istočnjačkih religija ili iz grčke religijske tradicije, nego je razvija iz ideje usavršavanja ljudskog roda: što bi takvo usavršavanje značilo pojedincu koji samo kratko u njemu sudjeluje? Ne, kaže Lessing, pojedinac mora moći proći cijeli put usavršavanja, a da bi to mogao, mora se vraćati natrag i nastavljati svoje vlastito usavršavanje.
Ovaj blog nije samo dnevnik čitanja, nego čak i više nastavak na razgovore koje vodim u raznim prigodama s raznim ljudima. Ovaj zapis je potaknut jednim razgovorom o Trojstvu.
Čovjek je Samosvijest. Svjestan je sebe, svjestan svoje ljudske stvarnosti i svojega ljudskog dostojanstva, i to je ono čime se bitno razlikuje od životinje, koja ne prelazi razinu običnog Samoosjećaja. Čovjek postaje sebe svjestan u trenutku kada – »prvi« put – kaže: »Ja«. Razumjeti čovjeka shvaćanjem njegova »porijekla« znači, dakle, razumjeti porijeklo riječju objavljenog Ja. No, analiza […]
Nije Fichte ili Berkeley nego Scientific American A. D. 2018.
Bez toga da sebe zamislimo u koži drugoga nije moguća nikakva komunikacija, pa onda i nikakva spoznaja. Spoznaja utoliko već ima moment nepristranosti – ono etičko je daljnji razvoj iste te tendencije.
Hegel kaže: “Spoznaj samoga sebe, to je nalog koji niti u sebi samom, niti u misli onoga tko je to prvi izgovorio nema značenje jednostavnog poznavanja sebe samoga, tj. poznavanja sposobnosti, karaktera, usmjerenja i nedostataka pojedinca, nego poznavanje onoga što je bitno istinito u čovjeku… Niti filosofija duha za svoj cilj ne postavlja tu tobožnju spoznaju koja u čovjeku traži njegove individualne osobine, strasti i slabosti…; spoznaju koja s jedne strane nema nikakve vrijednosti ukoliko ne pretpostavlja spoznaju općenitosti, tj. čovjeka, … a koja se, s druge strane, nikako ne odnosi na slučajnosti, na beznačajne i prolazne proizvode duhovnog bića i koje nimalo ne prodiru niti u njegovu bit niti u nutarnju prirodu.”
Ipak, samospoznaja mora biti i spoznaja upravo sebe, a ne neka antropološka spoznaja o vrsti homo sapiens. Čini se da je kretanje u tom krugu međusobnog zrcaljenja univerzalnog i individualnog bitan dio samospoznavanja.
nagovor na filosofiju 