ja kao bilo tko drugi? (ulomak iz J. N. Findlay, Axiological Ethics)

Bez toga da sebe zamislimo u koži drugoga nije moguća nikakva komunikacija, pa onda i nikakva spoznaja. Spoznaja utoliko već ima moment nepristranosti – ono etičko je daljnji razvoj iste te tendencije.

Oglasi

samospoznaja: individualna ili univerzalna spoznaja? (ulomak iz Hans Erhard Lauer, Nova slika čovjeka)

Hegel kaže: “Spoznaj samoga sebe, to je nalog koji niti u sebi samom, niti u misli onoga tko je to prvi izgovorio nema značenje jednostavnog poznavanja sebe samoga, tj. poznavanja sposobnosti, karaktera, usmjerenja i nedostataka pojedinca, nego poznavanje onoga što je bitno istinito u čovjeku… Niti filosofija duha za svoj cilj ne postavlja tu tobožnju spoznaju koja u čovjeku traži njegove individualne osobine, strasti i slabosti…; spoznaju koja s jedne strane nema nikakve vrijednosti ukoliko ne pretpostavlja spoznaju općenitosti, tj. čovjeka, … a koja se, s druge strane, nikako ne odnosi na slučajnosti, na beznačajne i prolazne proizvode duhovnog bića i koje nimalo ne prodiru niti u njegovu bit niti u nutarnju prirodu.”
Ipak, samospoznaja mora biti i spoznaja upravo sebe, a ne neka antropološka spoznaja o vrsti homo sapiens. Čini se da je kretanje u tom krugu međusobnog zrcaljenja univerzalnog i individualnog bitan dio samospoznavanja.

ja sada kao mogućnost oslobođenja? (ulomak iz: Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike)

Individuum ergo est nunc. U riječi individuum krije se ovdje kao u šifri rješenje zagonetke vremenske sadašnjosti. Trenutak ”sada” jest individuum, ali ne samo u uskom smislu svoje nedjeljivosti, već ukoliko se shvati u najobuhvatnijem smislu tog pojma, gdje on označava jednako tako to atomon kao i nedjeljivost duševno-duhovnog ja. Paradoks trenutka ”sada” moguće je razriješiti samo onda, […]

dvopreg iz Fedra?

Carl Sagan je usporedio neuroznanstveni model “trojednog mozga” manje s Freudovim modelom psihe a više s Platonovim mitskim opisom duše iz Fedra. Model trojednog mozga slijedi iz studija komparativne neuroanatomije i ponašanja. Ali iskrena introspekcija nije nepoznata u ljudskoj vrsti, pa bismo, ako je taj model ispravan, očekivali neku njegovu naznaku u povijesti ljudske samospoznaje. Najpoznatija […]

uz Bitak i vrijeme §9: egzistencija?

[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Nakon Uvoda (§1.-§8.), u prvom poglavlju (§9.-§11.) Heidegger namjerava razgraničiti egzistencijalnu analizu tubitka od prividno usporednih istraživanja o čovjeku. U §9. izvodi neka pojašnjavanja/preciziranja osnovnih pojmova. Tako kaže da “bit” tubitka leži u njegovoj egzistenciji a pri tome se egzistencija ne može razumjeti na tradicionalan način kao puko […]