Biti subjekt je potpuno i ništa drugo do biti djelatnik. A ono što subjekt uvijek ima pred sobom kao supstrat djelovanja, kao objekt svoga činjenja, to i samo mora biti, kao nešto njemu imanentno, nešto već ranije od-djelovano. Stoga se ne podudaraju samo biti subjekt i biti djelatan, nego također i biti objekt za subjekt […]
Ideja povijesne teleologije jedna je od središnjih tema Husserlovih promišljanja Europe i to u barem dva smisla. Prvo, Husserla je sa cjelokupnom tradicijom moderne filosofije povezivalo insistiranje da se istinsko razumijevanje kulture treba ostvariti u jednom teleološkom obliku, to jest treba ga učiniti razumljivim kao njen razvoj ka određenim „ciljevima“ i „svrhama“. Kao što reče […]
Slavni Heideggerov navod od prije skoro cijelog stoljeća kazuje o Europi koja se nalazi u škarama između Rusije i Amerike, koje su metafizički isto, naime s obzirom na njihov svjetski značaj i odnos spram duha. Taj je odnos nadiranje nečeg takvog što napadajući razara svaki rang i svako svjetski duhovno te ih proglašava lažju. To […]
Komunizam je: Politička ideologija utemeljena na ukidanju privatnoga vlasništva i na uspostavi zajedničkoga vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. Također politički pokret koji obuhvaća ukupnost komunističkih partija, organizacija i skupina u svijetu, odnosno politički sustav totalitarne jednostranačke vlasti. (enciklopedija.hr) Radi se, dakle, o dva značenja. S obzirom na ovo drugo značenje riječi komunizam – „politički sustav […]
Sve što se pojavljuje jest objekt za neki subjekt. Doista? Heidegger tu temeljnu samorazumljivost Novoga vijeka opovrgava primjerom koji upravo zbog toga, unatoč dojmu trivijalnosti, zaslužuje Harmanovu ocjenu da se radi o ”možda najvećem trenutku filosofije u 20. stoljeću”. Prije i češće nego kao pred-met za neku svijest, stvari upotrebljavamo kao pribor, bez da smo ih pritom eksplicitno svjesni. Stvari iz implicitnog načina da jesu priručno u eksplicitni način da jesu kao predmet kojega smo svjesni, prelaze najčešće tako da prestanu funkcionirati. Tek u lomu samorazumljivog funkcioniranja nešto postaje predmet svjesne pozornosti. Dakle, biti predmet za svijest nije ni prvi ni najčešći, a kamo li jedini, način na koji bića jesu.
Često čujemo, osobito od new-agera, da prošlost više nije a budućnost još nije – jest samo sadašnjost. Ili, prošlost je tek sjećanje a budućnost tek zamišljanje, samo je sadašnjost ono što se stvarno pojavljuje u iskustvu. Doista? Kad slušamo glazbu, čujemo li uvijek samo jedan sadašnji ton? Kako bismo ikad čuli glazbu kad bismo uvijek čuli samo sadašnji ton? Možda je upravo to ”točkasto sada”, odriješeno od onoga prije i poslije, neka suviše pojednostavljena misaona apstrakcija, a ne primjeren opis iskustva vremena? Edmund Husserl je razmatrao ta pitanja, ovdje u interpretaciji Dana Zahavija.
Danas uistinu malo tko zna što je zapravo Europa – naravski, Europa u duhovno-povijesnom, ne samo zemljopisnom smislu. Štoviše, malo tko uopće i pita o genuinom određenju Europe, o njezinoj idealnoj slici, najvišim njezinim možnostima. Svi ponajprije pomisle na aktualni politički realitet Europe koja razbija glavu brigom oko zajedničkog europskog tržišta, pa mnogi poistovjećuju Europu […]
[Zadovoljstvo mi je da se Marin Rameša odazvao mom pozivu da gostuje na Nagovoru na filosofiju.] Egzistencijalna analitika – paticcasamuppada Mladi Siddhartha (budući Buddha) je krenuo na svoj put buđenja nakon što je vidio starost, bolest i smrt, dakle istinu patnje bivanja: Sada kao i ranije, prosjaci, ja objašnjavam samo patnju i dokončanje patnje. Nanavira Thera govori o svjesnosti […]
[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Kako je najavljeno u §9., Heidegger ovdje izvodi razgraničenje analitike tubitka prema antropologiji, psihologiji i biologiji. Treba pokazati, da dodanašnje postavljanje pitanja kao i istraživanja usmjerena na tubitak, uvažavajući njihovu izdašnost u pogledu činjenica, promašuju ono pravo, naime filozofski problem, pa da, prema tome, dokle god ustraju pri tom promašaju, […]
[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Tijek mišljenja u §3. lakše je razumjeti ako imamo u vidu dva aspekta Heideggerovog odnosa spram njegovog učitelja Husserla. Oba spadaju među glavna nastojanja Bitka i vremena: (i) pokazati raznolikosti načina bitka i (ii) misliti izvan okvira subjekt-objekt relacije. U prvome se Heidegger djelomično nastavlja na Husserla, u […]
nagovor na filosofiju 