Odlučih se malo ozbiljnije pozabaviti trostrukošću mišljenje-osjećanje-htijenje, a u vezi s trostrukošću vremenskih “dimenzija” prošlost-sadašnjost-budućnost, pa nanovo čitam odgovarajuće odjeljke Heideggerovog “Bitka i vremena”.
Arhiva Kategorije: zajedničko čitanje Bitak i vrijeme
Nakon pet godina, a povodom “svježeg [zajedničkog] čitanja” Bitka i vremena na forum.hr (http://www.forum.hr/showthread.php?t=1031993), evo i moga čitanja §12 SuZ.
Na pjaceti, forumčiću za izvaninstitucionalno filosofiranje i srodne djelatnosti, čitasmo u razdoblju rujan ’12. – siječanj ’13. knjigu Martin Heidegger, Bitak i vrijeme. Sad su naši zapisi uz to čitanje (neznatno dotjerani) prebačeni i ovdje. Bitak i vrijeme (Sein und Zeit) slovi za jednu od najtežih filosofskih knjiga prošlog stoljeća; istodobno slovi i za jednu od […]
Sve što se pojavljuje jest objekt za neki subjekt. Doista? Heidegger tu temeljnu samorazumljivost Novoga vijeka opovrgava primjerom koji upravo zbog toga, unatoč dojmu trivijalnosti, zaslužuje Harmanovu ocjenu da se radi o ”možda najvećem trenutku filosofije u 20. stoljeću”. Prije i češće nego kao pred-met za neku svijest, stvari upotrebljavamo kao pribor, bez da smo ih pritom eksplicitno svjesni. Stvari iz implicitnog načina da jesu priručno u eksplicitni način da jesu kao predmet kojega smo svjesni, prelaze najčešće tako da prestanu funkcionirati. Tek u lomu samorazumljivog funkcioniranja nešto postaje predmet svjesne pozornosti. Dakle, biti predmet za svijest nije ni prvi ni najčešći, a kamo li jedini, način na koji bića jesu.
[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Kako je najavljeno u §9., Heidegger ovdje izvodi razgraničenje analitike tubitka prema antropologiji, psihologiji i biologiji. Treba pokazati, da dodanašnje postavljanje pitanja kao i istraživanja usmjerena na tubitak, uvažavajući njihovu izdašnost u pogledu činjenica, promašuju ono pravo, naime filozofski problem, pa da, prema tome, dokle god ustraju pri tom promašaju, […]
[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Nakon Uvoda (§1.-§8.), u prvom poglavlju (§9.-§11.) Heidegger namjerava razgraničiti egzistencijalnu analizu tubitka od prividno usporednih istraživanja o čovjeku. U §9. izvodi neka pojašnjavanja/preciziranja osnovnih pojmova. Tako kaže da “bit” tubitka leži u njegovoj egzistenciji a pri tome se egzistencija ne može razumjeti na tradicionalan način kao puko […]
[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] 7. A) pojam fenomena Metoda primjerena fundamentalnoj ontologiji je fenomenologija. Heidegger opet obrazlaže kružno, što (već smo vidjeli, a kasnije će to biti još razrađeno) smatra neizbježnim. Dakle: ne možemo uzeti neku naslijeđenu metodu, nego ”iz načina obrade što ga zahtijevaju ‘same stvari’ ” treba oblikovati metodu. A fenomenologija, […]
[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Možda prije nego napišemo nešto o §7. ima smisla pogledati fenomenologiju u akciji. Meni se sviđa jedan izvadak iz Prolegomena za povijest pojma vremena (str. 39.), koji, čini mi se, lijepo pokazuje jednu fenomenološku analizu. Mada je fenomenologija (barem prije SuZ) imala pretenziju nastupati ne-povijesno, ipak je ovdje povijesni kontekst sasvim […]
[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Početak paragrafa 6 nastavlja se na tezu o vremenosti tubitka s time da se sada precizira da se radi o povijesnosti. Njegov bitak nalazi svoj smisao u vremenosti. Ta je pak uvjet za mogućnost povijesnosti kao vremenskog načina bitka samog tubitka, bez obzira na to da li je […]
[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Dok su se odjeljci §1.-§4. bavili sadržajem vodećega pitanja o bitku, pitanja o bitku, daljnji odjeljci Uvoda (§5.-§7.) bave se metodom kojom će se to pitanje istraživati. Koje biće preuzima osobitu ulogu unutar pitanja bitka, razmotreno je. Ali kako da to biće, tubitak, postane dostupno i da ga u […]
nagovor na filosofiju 