geni nisu ‘nacrt života’? (ulomak iz Philip Ball, How Life Works)

Bill Clinton, predsjednik Sjedinjenih Država, priopćio je 26. lipnja 2000. da su znanstvenici dovršili prvu verziju ljudskog genoma. To će reći, zaključili su slijed kojim se nizaju skoro sve od tri milijarde kemijskih građevnih opeka naše DNA. … Francis Collins, tada na čelu američkog nacionalnog instituta za zdravlje a danas znanstveni savjetnik predsjednika Joea Bidena, […]

je li moguća etika u svijetu prirodne znanosti? (ulomak iz Davor Katunarić, „Shema bivanja“: uz etiku Marijana Cipre)

Etika je upravo mogućnost ili sloboda izbora između dobra i zla. Takvo shvaćanje etike Marijana Cipre ima izravne ontološke preduvjete: Ako u temelju svijeta ne leži jedno dobro i sloboda, onda ni čovjek nema motiva da bude slobodan i da čini dobro. Neki kompatibilizam između determinizma i slobode za Cipru je isključen. U tome se […]

kako braniti društvo od znanosti? (ulomak iz P. Feyerabend, How to Defend Society Against Science)

Želim braniti društvo i njegove stanovnike od svih ideologija, uključujući znanost. Sve ideologije … treba ne uzimati preozbiljno. Mora ih se čitati onako kako čitamo bajke koje imaju puno zanimljivih stvari za reći ali također sadrže opake laži, ili kako čitamo etičke propise koji mogu biti korisni kao pravila ali su smrtonosni slijedi li ih […]

redukcionizam i biologija? (ulomak iz F. C. Boogerd et al, Systems Biology: Philosophical Foundations)

U suvremenoj eksperimentalnoj (molekularnoj) biologiji nema filosofskih pitanja. Ugrubo, nakana je molekularne biologije opisati značajke molekularnih sastavnih dijelova živoga organizma. … Iako su njene metode vrlo važne i njeni rezultati ostavljaju bez daha, ona ne zahtijeva neku filosofiju koja bi nadilazila filosofske temelje fizike. Ostavimo li vitalizam po strani, znanost koja bi poricala da se […]

je li u drevno doba bilo normalno ‘čuti glasove’? (uz Julian Jaynes, The Origin of Consciousness in the Breakdown of the Bicameral Mind)

Je li evolucija čovjeka u osnovi dovršena, recimo prije tridesetak tisuća godina, kad su ostale vrste roda homo nestale sa scene? Svakako nakon toga, a osobito u zadnjih par tisuća godina, imamo evoluciju kulture koja je (unatoč naporima evolucijskih psihologa i sl.) neusporediva s bilo čime u biološkom svijetu – civilizacija je naprosto sui generis. […]

Amerika, Rusija i duhovni poziv Europe?

Slavni Heideggerov navod od prije skoro cijelog stoljeća kazuje o Europi koja se nalazi u škarama između Rusije i Amerike, koje su metafizički isto, naime s obzirom na njihov svjetski značaj i odnos spram duha. Taj je odnos nadiranje nečeg takvog što napadajući razara svaki rang i svako svjetski duhovno te ih proglašava lažju. To […]

replike? (n)

Pabirci mojih zapisa s foruma. 22.5.2021. Možemo li znati istinu? Jedino istinu možemo znati. (Nulta lekcija iz filosofije.) forum 30.04.2021. Religijski dualizam pretpostavlja jedno dobro i jedno zlo. Ali zlo je po sebi mnoštveno, ne-jedno, pa u odnosu na “kako na Nebu tako i na Zemlji” imamo barem dva zastranjenja. Ne samo (recimo sotonsko) “zemlja […]

politički svjetonazor i znanost?

Odnosi između glavnih političkih svjetonazora (recimo progresivci, liberali, konzervativci) obično se prikazuju s obzirom na stavove o ekonomiji i određenim svjetonazorskim pitanjima. Meni se, pak, čini da je najuputnije sagledati ih u odnosu spram prosvjetiteljstva, makar i dvjesto godina nakon njegovog navodnog kraja, te nakon kritika koje je od onda pretrpjelo sa svih strana. Prosvjetiteljstvo […]

fino podešeni svemir: zašto postoje zvijezde? (ulomak iz Lee Smolin, The Life of Cosmos)

Mada predstavlja naše najdublje znanje o tome od čega je svijet načinjen, standardni model fizike čestica mnoga pitanja o svojstvima elementarnih čestica ostavlja otvorenima. Ta se otvorena pitanja odnose na vrijednosti određenih brojeva svojstvenih tim česticama. Ti brojevi mjere veličine poput masa različitih čestica i njihovih električnih naboja. Prema našem sadašnjem najboljem razumijevanju ti bi […]

znanost i magija: tko je raščarao prirodu? (ulomak iz Jason Ā. Josephson-Storm, The Myth of Disenchantment)

Tko je ponajviše kriv za raščaravanje prirode? Glavnina rasprave pri suvremenoj ponovnoj procjeni prosvjetiteljstva vodi se oko toga. Kao da bi se mišljenje moglo vratiti na neki pouzdaniji put ako bismo mogli odrediti onu jednu osobu koja je odgovorna za intelektualno pogrešno skretanje modernosti. Predloženo je više kandidata. Je li to bio Giordano Bruno koji […]