Jedna od najpoznatijih (i ne samo zato što je na početku knjige) usporedbi Nietzscheovog Zaratustre jest ona o tri preobrazbe duha: iz običnog čovjeka u devu, iz deve u lava, iz lava u dijete. Osnovno je značenje prilično jasno. Deva naznačuje one koje Nietzsche naziva „višim ljudima“, koji na sebe preuzimaju teret prosvjećivanja, ne samo […]
S užitkom sam čitao sjajnu novu knjigu antropologa Davida Graebera i arheologa Davida Wengrowa The Dawn of Everything: A New History of Humanity, objavljenu prije par tjedana (i već dostupnu na Library Genesis zahvaljujući dobrim ljudima koji ne poštuju autorska prava <3). U njoj se na nizu zanimljivih primjera dokazuje teza da ustrojstva ljudskih zajednica […]
Omiljena hrvatska kafansko-političko-povijesna dvojba – Tito ili Tuđman – notorno pati od uspoređivanja mnogo čega neusporedivog; stoga bih, kao vlastiti doprinos tome lokalnom žanru, predložio da se u raspravu uvede i jedan pojam koji je, čini mi se, primjenjiv na obojicu. Radi se o pojmu „karizmatske vlasti“ kojega je u političke znanosti uveo slavni sociolog […]
Grci su razlikovali dva poimanja vremena nazvana kronos i kairos. Prvo od njih je vrijeme u uobičajenom značaju, mjereno otkucajima trenutaka. Kairos nije takvo mjereno vrijeme: ono je sačinjeno od prekretnica [cruxes] za koje je kasnije u kršćanskom mišljenju paradigmom postao križ (crux). Na tim se prekretnicama svijet obrće: strijela nalazi metu, loptica napušta ruku, […]
(jedanaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike, prethodni nastavak: bipolarnost filosofskih raspoloženja – prvi pol: udivljenje (thaumazein)? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)) Vjerujem da je prva dužnost filosofije učiniti da razumijete koliko ste duboko u govnima. (Slavoj Žižek) U radikaliziranju Hegelovog nauka iz Predgovora Fenomenologiji duha, da se „filosofija mora čuvati toga da […]
Rječnička definicija scijentizma je: ideologija koja izdiže znanost iznad ostalih tumačenja života; izdizanje prirodnih nad društvenim znanostima; … pretjerano povjerenje u metode prirodne znanosti koje se primjenjuju u svim područjima istraživanja (npr. u filozofiji, društvenim i humanističkim znanostima)… Scijentizam je osobito bio raširen u XIX. st., kada je isticao vjeru u napredak znanosti i postizanje […]
Kako se jedna ekonomska neznalica zainteresirana za politiku nosi s potrebom da razumije osnove političke ekonomije? Do sad sam o ovim temama uglavnom raspravljao na forum.hr, ali oprostio sam se od forumašenja nakon mnogo godina, pa evo na blogu nekog sažetka nekih od tih rasprava.
O apolonskom i dioniskom, preblogano s Filozofskog magazina: https://filozofskim.blogspot.com/2018/08/giorgio-colli-mahnitost-je-izvor.html
Prvi ulomak na ovome blogu je Nietzscheov o “zadnjem čovjeku”; evo i Heideggerovoga tumačenja.
Budući da je Nietzsche u prošlom zapisu bio tako nemilosrdan spram lijevo orijentiranih čitatelja, radi ravnoteže evo druga Badioua, dobrog starog komunista, da malo lupi po Nietzcheu.
nagovor na filosofiju 