Aristotel, učenik Platonov? (ulomak iz Werner Jaeger, Aristotel)

“Aristotel: zasnivanje jedne povijesti njegovog razvoja Wernera Jaegera nezaobilazna je knjiga za filozofijski studij ne samo Aristotela, nego i njegovog duhovno-povijesnog okružja, ujedno koristan poticaj za širu publiku, jer svojim hermeneutičkim nastojanjem na doživljaju povijesne osobe daje živu sliku, ne samo prikaz znanstvenog istraživanja o tome što je netko nekada rekao.
Naoko samorazumljiv podnaslov — zasnivanje jedne povijesti njegovog razvoja — označava bitnu prekretnicu spram načina kako se Aristotela do tada običavalo tumačiti. Korpus doktrinarnih spisa obično se uzimao kao jedini mjerodavan dok su ostatci dijaloga i posebno zanimljiv, iz drugih izvora rekonstruirani, nagovor na filozofiju (Protreptikos) zanemarivani. Time se stekao dojam da je Aristotelov otklon od Platona bio nagao i takoreći bezvremen, čime i Aristotelov lik dobiva takoreći crtu bezvremenosti. Jaeger nasuprot tome pokazuje da je razlaz s Platonom slojevit i da se može pratiti u više faza, koje se razlikuju kako sadržajno, tako i po formi prikaza.”

Platon i pitanje prijateljstva? (ulomak iz Petar Šegedin, Pitanje prijateljstva)

Platonov dijalog Lisis bavi se prijateljstvom, polazeći od jedne nama danas bizarne odgojno-erotske prakse uobičajene u ondašnjoj Ateni. Unatoč tom lokalnom polazištu, dijalog uspijeva doći do onog univerzalnog u kome zbivanje prijateljstva, dijaloga, obrazovanja padaju u jedno.

Eutifronova dilema? (ulomak iz Platon, Eutifron)

Čak i ako su vam pitanja o Bogu irelevantna, struktura Eutifronove dileme primjenjiva je za propitivanje (anti)realizma najrazličitijih bića. Vrijede li znanstvene istine zato što se oko njih slaže znanstvena zajednica ili se znanstvena zajednica oko njih slaže jer su istinite? Pripada li netko naciji zato što se smatra pripadnikom te nacije ili se smatra pripadnikom te nacije zato što pripada toj naciji? Početkom Novog vijeka traje rasprava oko toga je li Bog mogao učiniti da 2+2 ne bude 4; u prošlom stoljeću na Einsteinov realizam iskazan kao “Bog se ne kocka” Bohr je odgovorio antirealističkim “Bog se može kockati ako hoće” – naravno, ni tu u pitanju nije bila realnost Boga nego realnost odnosno konvencionanost prirodnih zakona. Sve te dileme imaju strukturu koja je izražena na ovom klasičnom mjestu u Platonovom ranom dijalogu.