[P]ravi filosofi … se jednima čine posve bezvrijedni a drugima dostojni svake počasti. Pojavljuju se [fantazesthai] pak jedanput kao državnici, drugi put kao sofisti, a katkada mogu u nekoga stvoriti utisak kao da su posve obuzeti mahnitošću. (Platon, Sofist, 216c) Pita li se točnije što popularno mnijenje, koje je uvijek afektivno raspoloženo spram filosofa [na […]
“Taj su čin Sokratovi neprijatelji nazvali ‘kvarenjem mladeži’. I zbog toga je Sokrat, kao što znate, osuđen na smrt. Na kraju, ‘kvarenje mladeži’ nije loš naziv za filosofski čin, ako primjereno shvatimo to ‘kvariti’. Ovdje ‘kvariti’ znači poučavati mogućnost odbijanja bilo kojeg slijepog podvrgavanja ustanovljenim mnijenjima. Kvariti znači mladim ljudima dati neko sredstvo da promijene svoje mišljenje o svim društvenim normama; kvariti znači zamijeniti oponašanje raspravom i racionalnom kritikom, pa čak, ako su u pitanju principijelna pitanja, zamijeniti poslušnost pobunom. No, ta pobuna nije ni spontana ni agresivna koliko je jedna posljedica principa i racionalne kritike.” (Badiou)
Budući da je Nietzsche u prošlom zapisu bio tako nemilosrdan spram lijevo orijentiranih čitatelja, radi ravnoteže evo druga Badioua, dobrog starog komunista, da malo lupi po Nietzcheu.
Kako Platonova trodijelna definicija znanja stoji spram slavnog Sokratovog ”znam da ne znam”? Možda je pravi razlog zbog kojega Platon/Sokrat na koncu odbacuje trodijelnu definiciju znanja to što zna da znanje okončava u nečemu što ga nadilazi? Da je to nedefinirljivo znanje o vlastitom ne-znanju istinitije, opravdanije, vjerodostojnije od znanja definiranoga kao ”opravdano istinito vjerovanje”? […]
Dok je niz filosofa umanjio sablazan slavne Heideggerove formulacije ”znanost ne misli” (vidi ulomak) upućujući na bitnu razliku između pozitivnog/egzaktnog/”jednotračnog” mišljenja (H. kaže ”računanja”) unutar znanosti i filosofskog mišljenja u odmaku, ipak ne možemo prečuti daljnju sablazan koju izaziva Heideggerovo pojašnjenje te misli – naime, to da ”današnje znanosti spadaju u područje biti moderne tehnike i […]
Kakav se oblik seksualnosti uklapa u ovaj svijet? London je 2006. bio domaćin prvog ”masturbate-a-thone”, javnog događanja u kojem je stotine muškaraca i žena zajedno masturbiralo u dobrotvorne svrhe, prikupljajući novac za zdravstvene organizacije koje se bave spolnošću i reprodukcijom. Cilj je također bio podići razinu svjesnosti i odbacivanja srama i tabua kojima je okružen ovaj […]
Vjerujem da su svi ljudi filozofi, premda neki više od drugih. Slažem se, naravno, s tim da postoji nešto poput posebne i ekskluzivne grupe akademskih filozofa, ali nipošto ne dijelim … oduševljenje djelatnošću i nazorima tih filozofa. Upravo suprotno, mislim da mnogo toga ide u prilog onim ljudima (oni su u mojim očima također jedna […]
Živjeti znači … utjeloviti u sadašnjosti vjernu formu nekoga subjekta. Ako tim utjelovljenjem dominira reaktivna forma, ne govori se o životu nego o pukom očuvanju. Tada se radi o čuvanju sebe od posljedica rođenja, o nepokretanju egzistencije ponad nje same. Ako pak utjelovljenjem dominira formalizam govori se o umrtvljenju. Naposljetku je život oklada u kojoj […]
Ustanovit ćemo dakle da postoje četiri uvjeta filozofije, pri čemu odsustvo jednoga vodi njezinu raspadu, kao što je njihovo zajedničko pojavljivanje omogućilo njezino pojavljivanje. Ti uvjeti jesu: matem, poem, politička invencija i ljubav. … Postoji jedino znanstvena, umjetnička, politička ili ljubavna istina. Stoga možemo reći da je uvjet filozofije da istine postoje u svakome od […]
Koje su glavne globalne težnje u suvremenoj filosofiji, sagledamo li je iz neke ptičje perspektive? Mislim da se može reći kako se danas u filosofiji razlikuju tri glavna smjera. Ti smjerovi odgovaraju, donekle, trima zemljopisnim položajima. Najprije ću ih imenovati, a potom opisati. Prvi se može nazvati hermeneutičkim smjerom koji povijesno seže od njemačkog romantizma. […]
nagovor na filosofiju 