(trinaesti zapis u nizu: čitanje M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Metafizika je odgovor na pitanje što je biće kao biće ili što je bivstvo bića. Ovaj odgovor zbiva se u govoru – logos i to u onoj njegovoj vrsti koja objavljuje nešto o istini ili neistini – apofantikos logos. Riječ sama po sebi nije niti istinita […]
Heideggerov pojam aletheia je i prvi pojam u knjizi Matka Sorića Koncepti postmodernističke filozofije. Matku sam predavao u gimnaziji (ne filosofiju), a negdje lani smo se sreli i obnovili poznanstvo, pa smo u par navrata bili sugovornici u internetskom filosofiranju. Unatoč tome što njegov filosofski razvoj ide normalnim akademskim tijekom, čini mi se da njegova knjiga svjedoči za onu Despotovu, da je svaki pravi filosof autodidakt.
[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Početak paragrafa 6 nastavlja se na tezu o vremenosti tubitka s time da se sada precizira da se radi o povijesnosti. Njegov bitak nalazi svoj smisao u vremenosti. Ta je pak uvjet za mogućnost povijesnosti kao vremenskog načina bitka samog tubitka, bez obzira na to da li je […]
Suprotstavljajući se na svome početku srednjovjekovnom aristotelizmu, novovjekovna znanost je isključila dotad uobičajena svrhovita objašnjenja prirodnih pojava (tipa ”to se događa da bi…”) koja svršavaju u Bogu, krajnjoj svrsi svega. Ukoliko je svrhovitost inače temeljna značajka naših pripovjednih opisa, znanost je tom metodskom (dakle apriornom) zabranom postala vrlo osobit način objašnjavanja. Taj se razdvoj istinitosti od svrhovitosti […]
Francuska riječ jouissance u osnovi znači „užitak“, ali ima seksualnu konotaciju (naime „orgazam“) koja nedostaje riječi „užitak“, pa je stoga obično ostaje neprevedena… [Jacques] Lacan 1960. razvija svoju klasičnu opoziciju između jouissance i užitka, suprotnost koja aludira na Hegelovo/Kojèveovo razlikovanje između Genuβ (užitak [enjoyment]) i Lust (ugoda [pleasure]). Načelo ugode funkcionira kao granica užitka; to […]
nagovor na filosofiju 