za Franju Tušeka（杜鹏飞） Filosofsko pitanje „što je to filosofija“ ima, kao i mnoga druga filosofska pitanja, mnoštvo međusobno nesuglasnih odgovora. Za potrebe ovoga teksta sve ne-povijesne definicije stavljam u istu skupinu: kod njih se određuju stanovite značajke nužne da bismo nešto smatrali filosofijom. Prema takvim bi definicijama u bilo kojoj ljudskoj kulturi – npr. u […]
Samo čovjek može realizirati moralni zakon u svijetu čiji je ujedno dio. Ali kao čovjek ipak imam dva najviša cilja. Najviša svrha koju sebi kao prirodnom biću neizbježno postavljam jest optimalno zadovoljenje svojih potreba, tj. vlastita sreća. Moja najviša svrha kao umnog bića jest realiziranje moralnih zakona. Ako je najviše dobro realno moguće, tada sreća […]
Uz najave mogućeg rata između onoga što se još uvijek naziva “Zapad” i jednog drevnog naroda: podsjećanje na pradavne i duboke duhovne veze.
Mada u prirodi ne opažamo nigdje niti dvije potpuno jednake stvari, bez da ih prepoznajemo kao slične (odnosno u nekim aspektima jednake) ne bismo ih mogli nikako ni prepoznati. O toj temi iz Platonovog Fedona ulomak iz knjige Petra Šegedina, Pojam uma u Platona, koju čitam po drugi put.
Je li Platon, taj “veliki heroj antievolucionizma”, opovrgnut darvinizmom? Andreas Wagner, biolog, smatra da bi zadnja riječ ipak mogla biti Platonova.
Svatko zna da pojam fašizam označava određene totalitarne nacionalističke režime u europskim zemljama nastale u desetljećima nakon Velikog rata a okončale uglavnom krajem Drugog svjetskog rata, uz nekoliko (blažih) iznimki koje su svoj kraj dočekale sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Ali budući da se taj pojam koristi i za pojave neovisne o tim konkretnim režimima, postavlja […]
Po svemu sudeći, Platon je nauk o metempsihozi (da ista duša može nakon smrti tijela oživljavati nekog drugo tijelo, sve dok se ne oslobodi utjelovljavanja) preuzeo od pitagorejaca iz “Velike Grčke” (Sicilija).
Nasuprot slavnoj optužbi da je Platon navodno zabranio empirijsku astronomiju u Politeji, čini se da je njegov doprinos razvoju matematičke empirijske astronomije preko Akademije bio popriličan.
Teško je razumjeti da smo prvi prijevod na hrvatski jezik jedne od najutjecajnih knjiga uopće, Platonova Timeja, dobili tek 2017. No, s obzirom na konačni rezultat, pri čemu osobito mislim na Barbarićev filosofski komentar, vrijedilo je čekati.
U literaturu za ovogodišnje srednjoškolsko natjecanje iz filosofije koje se bavi meni bliskom temom “filosofija i prirodne znanosti” spadaju i ulomci iz Platonovog “Timeja”, među kojima i oni koji se bave četirima elementima. Budući da to može izgledati beznadno zastarjelo, evo nekoliko napomena.
nagovor na filosofiju 